Europski parlament odobrio je, s izmjenama, prijedlog Komisije o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja (PZP) Europskoj uniji. Zastupnici su ojačali obveze godišnjeg izvješćivanja Parlamentu i Vijeću, pristup PZP-a europskim programima i kriterije za dodjelu sredstava. Ovaj tekst je stajalište Parlamenta; Vijeće ga sada mora razmotriti i ne može od njega odstupiti bez obavještavanja Parlamenta.
PZP su područja povezana s državama članicama (poput Grenlanda, Francuske Polinezije ili Nizozemskih Antila), ali koja nisu dio Europske unije. Odlukom (EU) 2021/1764 uređuju se njihovi odnosi s EU-om, uključujući financijsku pomoć. Komisija je predložila izmjenu tog okvira radi veće fleksibilnosti i strateške usklađenosti. Parlament je izmijenio tekst radi veće transparentnosti i praćenja.
Obvezno godišnje izvješćeKomisija će svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnositi detaljno izvješće o financijskoj pomoći PZP-u: dodjeli i korištenju sredstava, postignutim rezultatima, apsorpcijskom kapacitetu, korištenju nedodijeljenih sredstava i učinkovitosti potpornih struktura.
Olakšan pristup programima UnijeKomisija će aktivno promicati, olakšavati i podupirati pristup PZP-a programima Unije (poput Erasmus+, Obzora Europa ili Europskog fonda za konkurentnost). Ocjenjivat će praktične prepreke i predlagati rješenja, uključujući prilagođene kriterije prihvatljivosti, posebne mjere, tehničku pomoć i jačanje kapaciteta.
Prioriteti za regionalnu omotnicuPri provedbi regionalne dodjele prioritet će se dati ulaganjima usklađenima sa strateškim sigurnosnim i gospodarskim interesima te jačanju regionalnog integriteta i integracije PZP-a, osobito u sigurnoj povezivosti, održivoj pomorskoj suradnji, upravljanju oceanima, pripravnosti na katastrofe, sigurnosti hrane i energetskoj otpornosti.
Uređena nedodijeljena sredstvaKorištenje nedodijeljenih sredstava podlijegat će jasnim kriterijima, transparentnom donošenju odluka i odgovarajućem izvješćivanju Europskom parlamentu i Vijeću.
Prošireni kriteriji za bilateralnu dodjeluDodjela za bilateralnu teritorijalnu suradnju uzimat će u obzir i geostratešku važnost, doprinos regionalnoj stabilnosti, pomorsku sigurnost, povezivost, kritičnu infrastrukturu i otpornost, uz postojeće kriterije (posebnosti, potrebe, razinu razvoja, rezultate).
Parlament je usvojio tekst sa 460 glasova za, 76 protiv i 81 suzdržanim.
Za stanovnike PZP-a ovaj glas znači da će europska sredstva koja se na njih odnose biti predmet javnog godišnjeg izvješća Parlamentu i Vijeću, s pojedinostima o njihovu korištenju i rezultatima. Područja će lakše sudjelovati u programima poput Erasmus+ ili Obzora Europa, a regionalna ulaganja bit će usmjerena na prioritete poput pomorske sigurnosti, povezivosti ili energetske otpornosti. Kriteriji dodjele više će uzimati u obzir geostratešku važnost svakog područja. Tekst tek treba razmotriti Vijeće; ako želi odstupiti od njega, morat će o tome obavijestiti Parlament i ponovno ga savjetovati u slučaju znatne izmjene.
Europski parlament odobrio je 12. studenoga 2026. niz amandmana na odluku koja uređuje pridruživanje prekomorskih zemalja i područja (PZP) Uniji. Iza novih obveza godišnjeg izvješćivanja i proširenih kriterija za dodjelu sredstava pravo je pitanje jednostavno: hoće li europski porezni obveznici konačno vidjeti kamo ide njihov novac i hoće li se prema tim područjima postupati kao prema strateškim partnerima, a ne kao prema šalterima za isplatu?
Novo obvezno godišnje izvješće korak je naprijed. Dosad je Komisija izvješćivala o provedbi programa ne navodeći pojedinosti o stvarnoj namjeni sredstava, postignutim rezultatima ili učinkovitosti potpornih struktura. Od sada će Europski parlament i Vijeće imati godišnji pregled, uključujući korištenje nedodijeljenih sredstava. Za građane PZP-a to znači da će europski novac kojim se financiraju infrastruktura, obuke ili klimatski projekti biti praćen i ocijenjen. Za lokalna poduzeća to je poticaj da se prijave na programe Unije, znajući da će praktične prepreke biti utvrđene i, u načelu, uklonjene.
Ali izvješće nije ovlast za sankcioniranje. Europski parlament moći će utvrditi kašnjenja ili rasipanje, ali ne i izravno ih ispraviti. Komisija i dalje ima dvostruku ulogu u dodjeli sredstava, a Vijeće, koje predstavlja države članice, nema nikakvu obvezu postupati na temelju tih izvješća. Transparentnost je nužan, ali ne i dovoljan uvjet. Stvarna odgovornost zahtijevala bi da odluke o dodjeli donose tijela koja za njih preuzimaju političku odgovornost i da se neiskorištena sredstva brzo preraspodjeljuju, umjesto da stoje u pričuvama.
Proširenje kriterija za dodjelu na geostratešku važnost, pomorsku sigurnost ili povezivost odgovor je na kontekst. PZP su europski predstražari na Atlantiku, Arktiku, Karibima i Pacifiku. Suočeni sa stranim uplitanjem, legitimno je da europski novac podupire ulaganja koja jačaju prisutnost Unije, nadzor isključivih gospodarskih zona ili otpornost kritične infrastrukture. Uvrštavanje tih kriterija u Prilog I. daje pravnu osnovu onome što je dosad bilo tek retorika.
Rizik je, međutim, raspršivanje. Dodavanjem kriterija bez jasne hijerarhije otvara se prostor za dodjele kojima upravljaju diplomatski razlozi, a ne gospodarska učinkovitost. Najstrateškija područja nisu nužno ona koja će najbolje apsorbirati sredstva. Apsorpcijski kapacitet još se spominje, ali sada mu konkuriraju geopolitički ciljevi. Za gospodarske subjekte to znači složenije natječaje, s višestrukim i ponekad proturječnim kriterijima. Pojednostavljivanje bi se sastojalo u usmjeravanju sredstava na ograničen broj jasnih prioriteta, umjesto u gomilanju ciljeva.
Godišnje izvješće ne zamjenjuje političku odluku: ono rasvjetljava, ali ne sankcionira.
Europski parlament odobrio je 12. studenoga 2026. niz amandmana na odluku koja uređuje pridruživanje prekomorskih zemalja i područja (PZP) Uniji. Iza novih obveza godišnjeg izvješćivanja i proširenih kriterija za dodjelu sredstava pravo je pitanje jednostavno: hoće li europski porezni obveznici konačno vidjeti kamo ide njihov novac i hoće li se prema tim područjima postupati kao prema strateškim partnerima, a ne kao prema šalterima za isplatu?
Novo obvezno godišnje izvješće korak je naprijed. Dosad je Komisija izvješćivala o provedbi programa ne navodeći pojedinosti o stvarnoj namjeni sredstava, postignutim rezultatima ili učinkovitosti potpornih struktura. Od sada će Europski parlament i Vijeće imati godišnji pregled, uključujući korištenje nedodijeljenih sredstava. Za građane PZP-a to znači da će europski novac kojim se financiraju infrastruktura, obuke ili klimatski projekti biti praćen i ocijenjen. Za lokalna poduzeća to je poticaj da se prijave na programe Unije, znajući da će praktične prepreke biti utvrđene i, u načelu, uklonjene.
Ali izvješće nije ovlast za sankcioniranje. Europski parlament moći će utvrditi kašnjenja ili rasipanje, ali ne i izravno ih ispraviti. Komisija i dalje ima dvostruku ulogu u dodjeli sredstava, a Vijeće, koje predstavlja države članice, nema nikakvu obvezu postupati na temelju tih izvješća. Transparentnost je nužan, ali ne i dovoljan uvjet. Stvarna odgovornost zahtijevala bi da odluke o dodjeli donose tijela koja za njih preuzimaju političku odgovornost i da se neiskorištena sredstva brzo preraspodjeljuju, umjesto da stoje u pričuvama.
Proširenje kriterija za dodjelu na geostratešku važnost, pomorsku sigurnost ili povezivost odgovor je na kontekst. PZP su europski predstražari na Atlantiku, Arktiku, Karibima i Pacifiku. Suočeni sa stranim uplitanjem, legitimno je da europski novac podupire ulaganja koja jačaju prisutnost Unije, nadzor isključivih gospodarskih zona ili otpornost kritične infrastrukture. Uvrštavanje tih kriterija u Prilog I. daje pravnu osnovu onome što je dosad bilo tek retorika.
Rizik je, međutim, raspršivanje. Dodavanjem kriterija bez jasne hijerarhije otvara se prostor za dodjele kojima upravljaju diplomatski razlozi, a ne gospodarska učinkovitost. Najstrateškija područja nisu nužno ona koja će najbolje apsorbirati sredstva. Apsorpcijski kapacitet još se spominje, ali sada mu konkuriraju geopolitički ciljevi. Za gospodarske subjekte to znači složenije natječaje, s višestrukim i ponekad proturječnim kriterijima. Pojednostavljivanje bi se sastojalo u usmjeravanju sredstava na ograničen broj jasnih prioriteta, umjesto u gomilanju ciljeva.
Godišnje izvješće ne zamjenjuje političku odluku: ono rasvjetljava, ali ne sankcionira.