Europski parlament usvojio je rezoluciju kojom predlaže izmjenu svog statuta kako bi zastupnicama omogućio glasovanje putem opunomoćenika. Konkretno, zastupnica će moći povjeriti svoj glas na plenarnoj sjednici drugom zastupniku po svom izboru, od tri mjeseca prije predviđenog datuma rođenja do šest mjeseci nakon poroda. Tekst je usvojen s 578 glasova za, 25 protiv i 4 suzdržana. Riječ je o prijedlogu samog Parlamenta koji sada moraju odobriti države članice.
Trenutačno statut europskih zastupnika ne predviđa nikakav mehanizam glasovanja putem opunomoćenika. Zastupnica koja rodi stoga ne može u potpunosti obavljati svoj mandat ako je odsutna iz dvorane. Godine 2023. zastupnici iz svih političkih skupina zatražili su priznavanje roditeljskog dopusta i mogućnosti glasovanja na daljinu. Godine 2025. Parlament je pokrenuo reviziju europskog izbornog akta, a Vijeće je odobrilo odgovarajuće izmjene u svibnju 2026. Danas usvojena rezolucija upotpunjuje taj proces izmjenom statuta zastupnika.
Delegiranje glasa drugom zastupnikuZastupnica će moći povjeriti svoj glas na plenarnoj sjednici drugom zastupniku po svom izboru. Takav mehanizam trenutačno ne postoji.
Razdoblje od tri mjeseca prije rođenjaDelegiranje će biti moguće od tri mjeseca prije predviđenog datuma rođenja djeteta.
Do šest mjeseci nakon porodaDelegiranje će ostati moguće do šest mjeseci nakon poroda.
Izmjena statuta zastupnikaNacrt poslovnika priložen rezoluciji mijenja statut europskih zastupnika kako bi se to pravo u njega unijelo.
Poziv državama članicamaParlament poziva države članice da odobre izmjenu europskog izbornog akta i brzo dovrše potrebne postupke.
Rezolucija je usvojena s 578 glasova za, 25 glasova protiv i 4 suzdržana.
Ta će mjera omogućiti zastupnicama da nastave predstavljati svoje birače tijekom razdoblja oko poroda, bez štete zbog svoje fizičke odsutnosti. Cilj joj je ojačati rodnu ravnopravnost u Parlamentu i potaknuti više žena da se kandidiraju na europskim izborima. Za građane to znači da će njihova izborna jedinica ostati zastupljena čak i ako je njihova zastupnica na rodiljnom dopustu. Tekst još moraju odobriti države članice prije primjene.
Europski parlament usvojio je 578 glasova za, 25 protiv i 4 suzdržana reviziju vlastitog statuta: zastupnica će od sada moći povjeriti svoj glas na plenarnoj sjednici drugoj zastupnici ili zastupniku po vlastitom izboru, od tri mjeseca prije predviđenog datuma rođenja do šest mjeseci nakon poroda. Takav mehanizam dosad nije postojao. No ništa još nije primjenjivo: Vijeće mora usvojiti uredbu, a države članice odobriti izmjenu europskog izbornog akta.
Tekst ne stvara europski roditeljski dopust ni općenito daljinsko glasovanje. U statut zastupnika upisuje pravo ograničeno u vremenu i predmetu: zastupnica koja rađa može delegirati svoj glas, i to samo tijekom razdoblja oko rođenja. Mandat se i dalje obavlja, izborna jedinica i dalje ima predstavnika, ali se politička odluka prenosi na kolegu ili kolegicu slobodno odabranu.
Taj izbor punomoći umjesto elektroničkog glasovanja ima zaslugu: ostaje sljediv i provjerljiv. Delegirani glas je prepoznatljiv, pripisiv imenovanom punomoćniku, a ne razvodnjen u tehničkom sustavu za koji nitko ne bi odgovarao. Transparentnost na koju se pozivaju uvodne odredbe ovdje je samo političko opravdanje, a ne nova obveza, ali sam mehanizam ide u tom smjeru.
Granica je jasna: mjera ne pokriva roditeljski dopust u širem smislu, ni odsutnosti zbog bolesti ili nesreće. To je ciljani odgovor na konkretan problem, a ne preustroj parlamentarnog mandata.
Pravi izazov nije načelo, nego kalendar. Parlament je usvojio zakonodavnu rezoluciju na temelju članka 223. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije: Vijeće mora usvojiti uredbu, a države članice odobriti izmjenu izbornog akta u skladu sa svojim ustavnim pravilima. Dok se ti koraci ne prijeđu, nijedna zastupnica ne može delegirati svoj glas.
A svaki mjesec kašnjenja ima prepoznatljivu cijenu: zastupnica odsutna zbog poroda ostavlja svoju izbornu jedinicu bez glasa u trenutku glasovanja, a žene koje oklijevaju kandidirati se znaju da pravilo još nije na snazi. Parlament traži od država članica da postupaju brzo; to je jedini dio teksta koji ovisi o njima, i upravo će on odrediti hoće li to pravo ikada postojati.
Jednostavniji pristup bio bi upisati mehanizam izravno u poslovnik Parlamenta, bez revizije statuta i izbornog akta. Izbor teškog puta plaća se rokovima, a rokovi se plaćaju izgubljenom zastupljenošću.
Pravo izglasano sa 578 glasova vrijedi tek kada ga Vijeće i države članice učine primjenjivim.
Europski parlament usvojio je 578 glasova za, 25 protiv i 4 suzdržana reviziju vlastitog statuta: zastupnica će od sada moći povjeriti svoj glas na plenarnoj sjednici drugoj zastupnici ili zastupniku po vlastitom izboru, od tri mjeseca prije predviđenog datuma rođenja do šest mjeseci nakon poroda. Takav mehanizam dosad nije postojao. No ništa još nije primjenjivo: Vijeće mora usvojiti uredbu, a države članice odobriti izmjenu europskog izbornog akta.
Tekst ne stvara europski roditeljski dopust ni općenito daljinsko glasovanje. U statut zastupnika upisuje pravo ograničeno u vremenu i predmetu: zastupnica koja rađa može delegirati svoj glas, i to samo tijekom razdoblja oko rođenja. Mandat se i dalje obavlja, izborna jedinica i dalje ima predstavnika, ali se politička odluka prenosi na kolegu ili kolegicu slobodno odabranu.
Taj izbor punomoći umjesto elektroničkog glasovanja ima zaslugu: ostaje sljediv i provjerljiv. Delegirani glas je prepoznatljiv, pripisiv imenovanom punomoćniku, a ne razvodnjen u tehničkom sustavu za koji nitko ne bi odgovarao. Transparentnost na koju se pozivaju uvodne odredbe ovdje je samo političko opravdanje, a ne nova obveza, ali sam mehanizam ide u tom smjeru.
Granica je jasna: mjera ne pokriva roditeljski dopust u širem smislu, ni odsutnosti zbog bolesti ili nesreće. To je ciljani odgovor na konkretan problem, a ne preustroj parlamentarnog mandata.
Pravi izazov nije načelo, nego kalendar. Parlament je usvojio zakonodavnu rezoluciju na temelju članka 223. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije: Vijeće mora usvojiti uredbu, a države članice odobriti izmjenu izbornog akta u skladu sa svojim ustavnim pravilima. Dok se ti koraci ne prijeđu, nijedna zastupnica ne može delegirati svoj glas.
A svaki mjesec kašnjenja ima prepoznatljivu cijenu: zastupnica odsutna zbog poroda ostavlja svoju izbornu jedinicu bez glasa u trenutku glasovanja, a žene koje oklijevaju kandidirati se znaju da pravilo još nije na snazi. Parlament traži od država članica da postupaju brzo; to je jedini dio teksta koji ovisi o njima, i upravo će on odrediti hoće li to pravo ikada postojati.
Jednostavniji pristup bio bi upisati mehanizam izravno u poslovnik Parlamenta, bez revizije statuta i izbornog akta. Izbor teškog puta plaća se rokovima, a rokovi se plaćaju izgubljenom zastupljenošću.
Pravo izglasano sa 578 glasova vrijedi tek kada ga Vijeće i države članice učine primjenjivim.