Europski parlament usvojio je rezoluciju kojom osuđuje rat Rusije protiv Ukrajine i traži da Unija i njezine države članice povećaju vojnu pomoć Kijevu, uključujući sustave protuzračne obrane i projektile dugog dometa. Tekst također zahtijeva čvrsta i pravno obvezujuća sigurnosna jamstva za Ukrajinu, kao i trenutačno i bezuvjetno povlačenje svih ruskih snaga s ukrajinskog državnog područja. Parlament traži od Komisije da djeluje; to nije zakon.
Svake godine Komisija objavljuje izvješće o Ukrajini koje služi kao osnova za raspravu u Parlamentu. To je izvješće dokument za praćenje: ne predlaže nikakve obvezujuće zakonodavne mjere. Parlament je stoga usvojio vlastito političko stajalište o situaciji u Ukrajini i o odgovoru koji bi Europska unija trebala dati.
Zahtijeva se rusko povlačenjeParlament zahtijeva da Rusija odmah i bezuvjetno prekine sve svoje vojne aktivnosti u Ukrajini i povuče sve svoje snage i svu svoju vojnu opremu s cijelog ukrajinskog državnog područja, uključujući njezine teritorijalne vode.
Više oružja za KijevPoziva Uniju i države članice da povećaju svoju vojnu pomoć Ukrajini, uključujući sustave protuzračne obrane (Patriot, SAMP/T, NASAMS, IRIS-T, HAWK) i sposobnosti dubinskog udara. Posebno poziva Njemačku da isporuči projektile Taurus dugog dometa.
Obvezujuća sigurnosna jamstvaParlament zahtijeva čvrsta i pravno obvezujuća sigurnosna jamstva za Ukrajinu, jednaka onima iz članka 5. Washingtonskog ugovora i članka 42. stavka 7. Ugovora o Europskoj uniji, čim ratno stanje službeno završi.
Zona zračne zaštiteTraži od koalicije država članica dobrovoljaca da razmotri uspostavu integrirane zone zračne zaštite obrambene namjene, kojom bi upravljala Europa, a koja bi mogla rasporediti borbene zračne patrole iznad neosporenih područja Ukrajine.
Pritisak na RusijuParlament osuđuje djelomično ublažavanje američkih sankcija protiv Rusije i osuđuje stajalište Sjedinjenih Država kojim se njihova sigurnosna jamstva uvjetuju povlačenjem Ukrajine iz Donbasa. Poziva na pravedan i trajan mir, s ruskim reparacijama i odgovornošću za ratne zločine.
Rezolucija je usvojena s 460 glasova za, 136 protiv i 59 suzdržanih tijekom elektroničkog glasovanja poimence.
Ovo glasovanje ne nameće nikakvu pravnu obvezu državama članicama ni europskim institucijama. Izražava političko stajalište Europskog parlamenta o ratu u Ukrajini i o tome kakav bi trebao biti odgovor Unije. Konkretno, poziva na slanje više oružja Ukrajini, uključujući sustave protuzračne obrane i projektile dugog dometa, te na pripremu sigurnosnih jamstava za poslijeratno razdoblje. Također traži da Ukrajina bude uključena u sve odluke koje se na nju odnose i da Europa sudjeluje u mirovnim pregovorima. Parlament traži od Komisije i država članica da djeluju; to nije zakon.
Europski parlament usvojio je 8. srpnja 2026. sa 460 glasova za, 136 protiv i 59 suzdržanih, rezoluciju koja zahtijeva trenutno i bezuvjetno povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine i poziva Uniju i njezine države članice da masovno povećaju vojnu pomoć Kijevu, uključujući sustave protuzračne obrane i projektile dugog dometa. To nije zakon: to je političko stajalište. Ali ono govori jednu jednostavnu stvar: Europa mora prestati gledati na ukrajinsku hrabrost kao na nešto što joj se duguje i početi je financirati kao ulaganje u vlastitu sigurnost.
Parlament utvrđuje smanjenje američke vojne pomoći od 99 % u 2025. To nije apstrakcija: to je signal poslan Moskvi da vrijeme radi za nju. Kao odgovor, rezolucija zahtijeva ubrzanje i povećanje isporuke oružja i streljiva te naglašava da su Unija i njezine države članice već glavni pružatelj financijske i vojne potpore Ukrajini. Mehanizam je jednostavan: ako se pomoć smanji, smanjuje se i sposobnost Ukrajine da se brani, a Rusija nema nikakvog razloga pregovarati. Ako se pomoć predvidivo poveća, odnos snaga se mijenja i diplomacija postaje moguća.
Tekst posebno poziva Njemačku da isporuči projektile Taurus dugog dometa, a ostale države članice da Ukrajini osiguraju dodatne sustave protuzračne obrane. Za europskog građanina to znači da zaštita njegova vlastitog zračnog prostora počinje u Ukrajini. Svaki projektil presretnut iznad Kijeva projektil je koji ne ugrožava Varšavu ili Berlin. Trošak čekanja mjeri se pak ukrajinskim životima i povećanim rizicima za Europu.
Rezolucija zahtijeva čvrsta i pravno obvezujuća sigurnosna jamstva za Ukrajinu, jednaka onima iz članka 5. Washingtonskog ugovora i članka 42. stavka 7. Ugovora o Europskoj uniji, čim ratno stanje službeno završi. Također poziva koaliciju država članica koje su voljne na to da razmotre integriranu zaštitnu zonu u zraku obrambene namjene, pod europskim vodstvom, s borbenim zračnim patrolama iznad neospornih područja Ukrajine. To nisu obvezujuće obveze, nego političke smjernice. Njihova provedba ovisit će o volji država članica, i tu je problem: sigurnosna jamstva vrijede samo ako su vjerodostojna, a vjerodostojna su samo ako ih prate europske vojne sposobnosti.
Parlament poziva Komisiju i države članice da razmotre imenovanje europskog pregovarača na visokoj razini s jasnim mandatom. Podsjeća da nitko ne odlučuje o Ukrajini bez Ukrajine, ni o Europi bez Europe. Ta je formula ispravna, ali zahtijeva da Europa govori jednim glasom. No nacionalne podjele o slanju oružja ili o sigurnosnim jamstvima slabe europski položaj. Pristup utemeljen na supsidijarnosti i tržištu ovdje bi bio djelotvorniji: pustiti države članice koje to žele da idu naprijed zajedno, ne čekajući jednoglasje, i pustiti europsku obrambenu industriju da proizvodi brže smanjenjem regulatornih prepreka. BITDE, spomenut u tekstu, korak je u tom smjeru, ali ostaje prespor i previše birokratski da odgovori na hitnost.
Parlament osuđuje djelomično ublažavanje američkih sankcija Rusiji i stajalište Sjedinjenih Država da svoja sigurnosna jamstva uvjetuju povlačenjem Ukrajine iz Donbasa. Poziva na proširenje popisa pojedinačnih sankcija i na pozivanje platformi društvenih mreža na odgovornost za širenje štetnog sadržaja, strogom primjenom Uredbe o digitalnim uslugama. Posljednja točka zaslužuje pozornost: povjeriti privatnim platformama filtriranje ruske državne propagande može se obiti protiv slobode izražavanja. Borba protiv dezinformacija mora ostati u okviru zakona, a ne u okviru privatne cenzure. Prava poluga je transparentnost financiranja i kazneni progon propagandnih mreža, a ne delegiranje cenzure tvrtkama.
Europa ne može tražiti od Ukrajine da se bori za nju i uskratiti joj sredstva da to učini.
Europski parlament usvojio je 8. srpnja 2026. sa 460 glasova za, 136 protiv i 59 suzdržanih, rezoluciju koja zahtijeva trenutno i bezuvjetno povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine i poziva Uniju i njezine države članice da masovno povećaju vojnu pomoć Kijevu, uključujući sustave protuzračne obrane i projektile dugog dometa. To nije zakon: to je političko stajalište. Ali ono govori jednu jednostavnu stvar: Europa mora prestati gledati na ukrajinsku hrabrost kao na nešto što joj se duguje i početi je financirati kao ulaganje u vlastitu sigurnost.
Parlament utvrđuje smanjenje američke vojne pomoći od 99 % u 2025. To nije apstrakcija: to je signal poslan Moskvi da vrijeme radi za nju. Kao odgovor, rezolucija zahtijeva ubrzanje i povećanje isporuke oružja i streljiva te naglašava da su Unija i njezine države članice već glavni pružatelj financijske i vojne potpore Ukrajini. Mehanizam je jednostavan: ako se pomoć smanji, smanjuje se i sposobnost Ukrajine da se brani, a Rusija nema nikakvog razloga pregovarati. Ako se pomoć predvidivo poveća, odnos snaga se mijenja i diplomacija postaje moguća.
Tekst posebno poziva Njemačku da isporuči projektile Taurus dugog dometa, a ostale države članice da Ukrajini osiguraju dodatne sustave protuzračne obrane. Za europskog građanina to znači da zaštita njegova vlastitog zračnog prostora počinje u Ukrajini. Svaki projektil presretnut iznad Kijeva projektil je koji ne ugrožava Varšavu ili Berlin. Trošak čekanja mjeri se pak ukrajinskim životima i povećanim rizicima za Europu.
Rezolucija zahtijeva čvrsta i pravno obvezujuća sigurnosna jamstva za Ukrajinu, jednaka onima iz članka 5. Washingtonskog ugovora i članka 42. stavka 7. Ugovora o Europskoj uniji, čim ratno stanje službeno završi. Također poziva koaliciju država članica koje su voljne na to da razmotre integriranu zaštitnu zonu u zraku obrambene namjene, pod europskim vodstvom, s borbenim zračnim patrolama iznad neospornih područja Ukrajine. To nisu obvezujuće obveze, nego političke smjernice. Njihova provedba ovisit će o volji država članica, i tu je problem: sigurnosna jamstva vrijede samo ako su vjerodostojna, a vjerodostojna su samo ako ih prate europske vojne sposobnosti.
Parlament poziva Komisiju i države članice da razmotre imenovanje europskog pregovarača na visokoj razini s jasnim mandatom. Podsjeća da nitko ne odlučuje o Ukrajini bez Ukrajine, ni o Europi bez Europe. Ta je formula ispravna, ali zahtijeva da Europa govori jednim glasom. No nacionalne podjele o slanju oružja ili o sigurnosnim jamstvima slabe europski položaj. Pristup utemeljen na supsidijarnosti i tržištu ovdje bi bio djelotvorniji: pustiti države članice koje to žele da idu naprijed zajedno, ne čekajući jednoglasje, i pustiti europsku obrambenu industriju da proizvodi brže smanjenjem regulatornih prepreka. BITDE, spomenut u tekstu, korak je u tom smjeru, ali ostaje prespor i previše birokratski da odgovori na hitnost.
Parlament osuđuje djelomično ublažavanje američkih sankcija Rusiji i stajalište Sjedinjenih Država da svoja sigurnosna jamstva uvjetuju povlačenjem Ukrajine iz Donbasa. Poziva na proširenje popisa pojedinačnih sankcija i na pozivanje platformi društvenih mreža na odgovornost za širenje štetnog sadržaja, strogom primjenom Uredbe o digitalnim uslugama. Posljednja točka zaslužuje pozornost: povjeriti privatnim platformama filtriranje ruske državne propagande može se obiti protiv slobode izražavanja. Borba protiv dezinformacija mora ostati u okviru zakona, a ne u okviru privatne cenzure. Prava poluga je transparentnost financiranja i kazneni progon propagandnih mreža, a ne delegiranje cenzure tvrtkama.
Europa ne može tražiti od Ukrajine da se bori za nju i uskratiti joj sredstva da to učini.
