Europski parlament usvojio je rezoluciju o izvješću Komisije za 2025. o Srbiji. Ide dalje od Komisije: zahtijeva da pregovori o pristupanju napreduju samo ako se Srbija uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije i stvarno napreduje u vladavini prava, borbi protiv korupcije, slobodnim izborima, slobodi medija i neovisnosti pravosuđa. Također traži da se svako značajno nazadovanje uzme u obzir u tempu i intenzitetu financijske potpore pred pristupanje. Tekst je političko stajalište: ne stvara pravnu obvezu za Srbiju.
Svake godine Komisija objavljuje izvješće o napretku Srbije prema pristupanju EU-u. Izvješće za 2025. bilježi djelomičnu provedbu preporuka i ograničen ili nikakav napredak u mnogim kriterijima. Europski parlament razmotrio je to izvješće i usvojio vlastitu rezoluciju, koja prihvaća nalaze Komisije, ali znatno pooštrava političke uvjete. Tekst je dio procesa proširenja i sustava financijske pomoći pred pristupanje za zapadni Balkan.
Pristupanje uvjetovano usklađivanjem sa sankcijamaPregovori o pristupanju Srbije trebali bi napredovati samo kada se uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije i na temelju mjerljivog i održivog napretka u klasteru Temeljna pitanja (vladavina prava, slobodni i pošteni izbori, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, neovisnost pravosuđa, sloboda medija, reforma javne uprave, funkcioniranje demokratskih institucija).
Financijska potpora povezana s nazadovanjemParlament traži od Komisije da strogo primjenjuje načelo prioriteta temeljnih pitanja i da uzme u obzir svako značajno nazadovanje u tempu i intenzitetu financijske potpore dodijeljene u okviru instrumenata pred pristupanje.
Prekid vojne suradnje s RusijomParlament zahtijeva hitno zatvaranje rusko-srbijanskog humanitarnog centra u Nišu i prekid svake vojne suradnje Srbije s Rusijom.
Upozorenje na kineske projektileParlament osuđuje nabavu srpskih balističkih projektila zrak-zemlja CM-400AKG i upozorava da to vojno jačanje mijenja regionalnu sigurnosnu ravnotežu.
Nacionalni okvir za demokratsku otpornostParlament traži od Srbije da bez odgode usvoji i provede sveobuhvatan nacionalni okvir za demokratsku otpornost, s jasnim institucionalnim odgovornostima, redovitim javnim izvješćima i zaštitom neovisnih nadzornih tijela.
Parlament je usvojio rezoluciju sa 468 glasova za, 116 protiv i 79 suzdržanih (elektroničko glasovanje poimeničnim pozivom).
Za građane EU-a ova rezolucija znači da Parlament želi pooštriti uvjete pristupanja Srbije: nema napretka u pregovorima bez usklađivanja sa sankcijama protiv Rusije i bez provjerljivog napretka u vladavini prava, korupciji, izborima, medijima i pravosuđu. Također traži da se europska sredstva pred pristupanje prilagode u slučaju značajnog nazadovanja. Za građane Srbije to može značiti sporiji tempo pregovora i uvjetovaniju financijsku potporu dok se ti zahtjevi ne ispune. Tekst, međutim, ne nameće nikakvu izravnu pravnu obvezu Srbiji: to je političko stajalište Parlamenta koje poziva Komisiju i države članice da djeluju u tom smjeru.
Europski parlament usvojio je s 468 glasova za, 116 protiv i 79 suzdržanih rezoluciju koja prima na znanje izvješće Komisije o Srbiji za 2025. ali koja znatno nadilazi njezine oprezne nalaze. Dok je Komisija uočila djelomičnu provedbu i ograničen napredak, Parlament sada zahtijeva da pristupni pregovori napreduju samo uz usklađivanje sa sankcijama protiv Rusije i mjerljiv napredak u klasteru Temelji. Također traži da se svako značajno nazadovanje odrazi na ritam i intenzitet financijske potpore pred pristupanje.
Izvješće Komisije opisivalo je zemlju djelomično pripremljenu, s trajnim jazom između usvojenih zakona i njihove primjene. Parlament taj nalaz pretvara u polugu: napredak pregovora uvjetuje usklađivanjem s europskim sankcijama protiv Rusije i provjerljivim napretkom u vladavini prava, izborima, korupciji, pravosuđu i medijima. Mehanizam je jednostavan: bez tih rezultata nema sljedećeg poglavlja.
Prava novost leži u novcu. Parlament traži od Komisije da uzme u obzir svako značajno nazadovanje u ritmu i intenzitetu potpore pred pristupanje. Dosad je pomoć financirala najavljene reforme; odsad bi trebala slijediti utvrđene reforme. Za europskog poreznog obveznika to je razlika između plaćanja namjera i plaćanja rezultata.
Ostaje ograničenje: rezolucija ne nameće nikakvu pravnu obvezu Srbiji. Ona usmjerava Komisiju i države članice, ali ih ne obvezuje. Pristup utemeljen na supsidijarnosti i tržištu učinio bi korak više: uvjetovati svaku isplatu provjerljivim, objavljenim prekretnicama i pustiti europska poduzeća da na temelju činjenica procijene stvarnu otvorenost srpskog tržišta.
Parlament upozorava na energetsku ovisnost i ruska i kineska ulaganja, uključujući nabavu projektila CM-400AKG i rudarske projekte u Boru i Majdanpeku. To nije dekorativna geopolitika: država kandidatkinja koja oružje i plin kupuje izvan Europe, bez transparentnosti u javnoj nabavi, ostaje ulazna točka za neprijateljske utjecaje. Zahtjev za transparentnošću u postupcima javne nabave, privatizacije i koncesija ovdje je najkorisniji dio teksta.
Glede vladavine prava, Parlament žali zbog nazadovanja i neprijateljske vladine retorike. Ima pravo to reći, ali vjerodostojan pritisak ne dolazi iz priopćenja: dolazi od pristupa tržištu i suspendiranih fondova. Država koja želi ući u Uniju mora prihvatiti da njezina poduzeća i građani plaćaju cijenu njezinih geopolitičkih izbora, a ne samo da ubiru koristi.
Članstvo nije zagarantirano: to je ugovor čija se svaka klauzula provjerava.
Europski parlament usvojio je s 468 glasova za, 116 protiv i 79 suzdržanih rezoluciju koja prima na znanje izvješće Komisije o Srbiji za 2025. ali koja znatno nadilazi njezine oprezne nalaze. Dok je Komisija uočila djelomičnu provedbu i ograničen napredak, Parlament sada zahtijeva da pristupni pregovori napreduju samo uz usklađivanje sa sankcijama protiv Rusije i mjerljiv napredak u klasteru Temelji. Također traži da se svako značajno nazadovanje odrazi na ritam i intenzitet financijske potpore pred pristupanje.
Izvješće Komisije opisivalo je zemlju djelomično pripremljenu, s trajnim jazom između usvojenih zakona i njihove primjene. Parlament taj nalaz pretvara u polugu: napredak pregovora uvjetuje usklađivanjem s europskim sankcijama protiv Rusije i provjerljivim napretkom u vladavini prava, izborima, korupciji, pravosuđu i medijima. Mehanizam je jednostavan: bez tih rezultata nema sljedećeg poglavlja.
Prava novost leži u novcu. Parlament traži od Komisije da uzme u obzir svako značajno nazadovanje u ritmu i intenzitetu potpore pred pristupanje. Dosad je pomoć financirala najavljene reforme; odsad bi trebala slijediti utvrđene reforme. Za europskog poreznog obveznika to je razlika između plaćanja namjera i plaćanja rezultata.
Ostaje ograničenje: rezolucija ne nameće nikakvu pravnu obvezu Srbiji. Ona usmjerava Komisiju i države članice, ali ih ne obvezuje. Pristup utemeljen na supsidijarnosti i tržištu učinio bi korak više: uvjetovati svaku isplatu provjerljivim, objavljenim prekretnicama i pustiti europska poduzeća da na temelju činjenica procijene stvarnu otvorenost srpskog tržišta.
Parlament upozorava na energetsku ovisnost i ruska i kineska ulaganja, uključujući nabavu projektila CM-400AKG i rudarske projekte u Boru i Majdanpeku. To nije dekorativna geopolitika: država kandidatkinja koja oružje i plin kupuje izvan Europe, bez transparentnosti u javnoj nabavi, ostaje ulazna točka za neprijateljske utjecaje. Zahtjev za transparentnošću u postupcima javne nabave, privatizacije i koncesija ovdje je najkorisniji dio teksta.
Glede vladavine prava, Parlament žali zbog nazadovanja i neprijateljske vladine retorike. Ima pravo to reći, ali vjerodostojan pritisak ne dolazi iz priopćenja: dolazi od pristupa tržištu i suspendiranih fondova. Država koja želi ući u Uniju mora prihvatiti da njezina poduzeća i građani plaćaju cijenu njezinih geopolitičkih izbora, a ne samo da ubiru koristi.
Članstvo nije zagarantirano: to je ugovor čija se svaka klauzula provjerava.
