Europski parlament usvojio je 7. srpnja 2026. rezoluciju o politici tržišnog natjecanja Unije. Od Komisije traži da uspostavi novi fleksibilni alat za istraživanje tržišta, da ojača sredstva svoje uprave za tržišno natjecanje i da u potpunosti i nepristrano primjenjuje digitalna pravila. Parlament također traži redovan dijalog s Komisijom o tim temama. Ovaj tekst nije zakon: izražava političko stajalište Parlamenta.
Svake godine Parlament razmatra izvješće Komisije o politici tržišnog natjecanja. Izvješću za 2025. ovaj put prvi put priložen je i prvi pregled Komisije o Uredbi o digitalnim tržištima, objavljen 28. travnja 2026. u kojem se zaključuje da je ta uredba primjerena, ali se umjetna inteligencija i usluge u oblaku navode kao područja koja treba nadzirati. Parlament iskorištava taj trenutak kako bi zatražio dodatne alate i sredstva, budući da su digitalna tržišta i usluge u oblaku sve više koncentrirani.
Novi alat za istraživanje tržištaParlament traži od Komisije da uspostavi fleksibilni alat za istraživanje tržišta kako bi se rješavali strukturni problemi tržišnog natjecanja koji izmiču postojećim pravilima o zlouporabi vladajućeg položaja i zabranjenim sporazumima.
Više osoblja za tržišno natjecanjeTraži da Glavna uprava Komisije za tržišno natjecanje hitno dobije dovoljno osoblja, sredstava i tehničke stručnosti za provedbu antitrustovnih pravila, Uredbe o digitalnim tržištima i kontrole koncentracija.
Studija o europskom tijeluParlament traži procjenu učinka o svrhovitosti osnivanja specijaliziranog europskog tijela za tržišno natjecanje, koja bi ispitala supsidijarnost, razdvajanje funkcija tržišnog natjecanja i regulacije, odgovornost pred Parlamentom i posljedice za Europsku mrežu za tržišno natjecanje.
Stroga primjena digitalne uredbeTraži punu, dosljednu i nepristranu primjenu Uredbe o digitalnim tržištima, upozorava na strano uplitanje i vanjske pritiske te traži da se obveze za usluge u oblaku ažuriraju kako bi se uklonile prepreke promjeni pružatelja usluga.
Redovan dijalog s ParlamentomParlament traži strukturiran i redovan dijalog s Komisijom o politici tržišnog natjecanja, potpun i brz pristup informacijama o velikim odlukama te međuinstitucionalni sporazum kojim bi se formalizirala njegova nadzorna uloga.
Parlament je usvojio rezoluciju elektroničkim glasovanjem poimence: 501 glas za, 61 protiv i 95 suzdržanih.
Ovaj tekst ne mijenja izravno vaša prava ni pravila koja se primjenjuju na poduzeća: to je političko stajalište, a ne zakon. Ipak, pokazuje smjer koji Parlament želi dati politici tržišnog natjecanja. Konkretno, zagovara više sredstava za kontrolu zlouporabe vladajućeg položaja, strožu primjenu pravila o velikim digitalnim platformama i bolje praćenje usluga u oblaku, gdje se Microsoft Azure i Amazon Web Services smatraju mogućim kontrolorima pristupa. Parlament također traži veću transparentnost državnih potpora i jače pravo nadzora nad odlukama o tržišnom natjecanju. Komisija će morati preuzeti te zahtjeve kako bi proizveli konkretne učinke.
Europski parlament usvojio je 7. srpnja 2026. s 501 glasom za, 61 protiv i 95 suzdržanih rezoluciju kojom traži od Komisije da ojača sredstva svoje uprave za tržišno natjecanje, stvori novi fleksibilni alat za istraživanje tržišta i u potpunosti primijeni akt o digitalnim tržištima. To nije zakon, nego političko stajalište koje potiče veću javnu intervenciju. Iza iskazanih dobrih namjera pitanje je jednostavno: tko će platiti račun za tržišno natjecanje kojim upravljaju neizabrani stručnjaci?
Parlament želi fleksibilan alat za istraživanje tržišta kako bi ispravio nedostatke koje sadašnja pravila ne mogu riješiti. Ideja je na papiru privlačna: prepoznati strukturne blokade prije nego što postanu zlouporabe. Ali tko će odlučivati o tome što čini tržišni nedostatak? Neizabrana uprava, na temelju kriterija koje će sama definirati. Rizik je da se politika tržišnog natjecanja pretvori u instrument diskrecijskog planiranja u kojem su uspješna poduzeća unaprijed sumnjiva.
Liberalna bi alternativa bila pojednostaviti postojeća pravila i pustiti nacionalna tijela za tržišno natjecanje, bliža terenu, da prva interveniraju. Dodatni europski alat, bez ukidanja postojećih razina, dodaje složenost i sporost na štetu poduzeća koja žele rasti.
Parlament traži da Glavna uprava za tržišno natjecanje hitno dobije dovoljno osoblja, resursa i tehničke stručnosti. Nitko ne osporava da primjena pravila o tržišnom natjecanju i DMA-a zahtijeva vrhunsku stručnost. Ali povećati broj zaposlenih bez smanjenja formalnosti nametnutih poduzećima znači otežati stroj bez poboljšanja brzine. Svaki novi zahtjev za usklađenost stoji vrijeme i novac mala i srednja poduzeća, koja nemaju pravne službe velikih grupa.
Alternativa bi bila usmjeriti sredstva na dokazane zlouporabe, pojednostaviti postupke prijave i zajamčiti kratke rokove za odluke. Tržišno natjecanje ne nastaje dekretom o broju zaposlenih, ono se potvrđuje otvorenim tržištima i stabilnim pravilima.
Parlament inzistira na punoj i nepristranoj primjeni akta o digitalnim tržištima, istodobno upozoravajući na strani pritisak. Također traži da se obveze za usluge u oblaku ažuriraju kako bi se uklonile prepreke promjeni pružatelja usluga. Načelno je pošteno tržišno natjecanje u digitalnom području nužno. Ali primjena DMA-a mora ostati razmjerna i ne smije postati alat prikrivenog protekcionizma.
Komisija je 28. travnja 2026. zaključila da je DMA primjeren i da se u ovoj fazi ne smije mijenjati. Parlament želi ići dalje, osobito u pogledu oblaka. Alternativa bi bila pustiti tržištima da se razvijaju i intervenirati samo u slučaju izrazite zlouporabe, umjesto gomilanja preventivnih obveza koje zamrzavaju poslovne modele.
Tržišno natjecanje kojim upravljaju neizabrani stručnjaci nije slobodno tržišno natjecanje, to je tutorstvo koje sebe ne prepoznaje.
Europski parlament usvojio je 7. srpnja 2026. s 501 glasom za, 61 protiv i 95 suzdržanih rezoluciju kojom traži od Komisije da ojača sredstva svoje uprave za tržišno natjecanje, stvori novi fleksibilni alat za istraživanje tržišta i u potpunosti primijeni akt o digitalnim tržištima. To nije zakon, nego političko stajalište koje potiče veću javnu intervenciju. Iza iskazanih dobrih namjera pitanje je jednostavno: tko će platiti račun za tržišno natjecanje kojim upravljaju neizabrani stručnjaci?
Parlament želi fleksibilan alat za istraživanje tržišta kako bi ispravio nedostatke koje sadašnja pravila ne mogu riješiti. Ideja je na papiru privlačna: prepoznati strukturne blokade prije nego što postanu zlouporabe. Ali tko će odlučivati o tome što čini tržišni nedostatak? Neizabrana uprava, na temelju kriterija koje će sama definirati. Rizik je da se politika tržišnog natjecanja pretvori u instrument diskrecijskog planiranja u kojem su uspješna poduzeća unaprijed sumnjiva.
Liberalna bi alternativa bila pojednostaviti postojeća pravila i pustiti nacionalna tijela za tržišno natjecanje, bliža terenu, da prva interveniraju. Dodatni europski alat, bez ukidanja postojećih razina, dodaje složenost i sporost na štetu poduzeća koja žele rasti.
Parlament traži da Glavna uprava za tržišno natjecanje hitno dobije dovoljno osoblja, resursa i tehničke stručnosti. Nitko ne osporava da primjena pravila o tržišnom natjecanju i DMA-a zahtijeva vrhunsku stručnost. Ali povećati broj zaposlenih bez smanjenja formalnosti nametnutih poduzećima znači otežati stroj bez poboljšanja brzine. Svaki novi zahtjev za usklađenost stoji vrijeme i novac mala i srednja poduzeća, koja nemaju pravne službe velikih grupa.
Alternativa bi bila usmjeriti sredstva na dokazane zlouporabe, pojednostaviti postupke prijave i zajamčiti kratke rokove za odluke. Tržišno natjecanje ne nastaje dekretom o broju zaposlenih, ono se potvrđuje otvorenim tržištima i stabilnim pravilima.
Parlament inzistira na punoj i nepristranoj primjeni akta o digitalnim tržištima, istodobno upozoravajući na strani pritisak. Također traži da se obveze za usluge u oblaku ažuriraju kako bi se uklonile prepreke promjeni pružatelja usluga. Načelno je pošteno tržišno natjecanje u digitalnom području nužno. Ali primjena DMA-a mora ostati razmjerna i ne smije postati alat prikrivenog protekcionizma.
Komisija je 28. travnja 2026. zaključila da je DMA primjeren i da se u ovoj fazi ne smije mijenjati. Parlament želi ići dalje, osobito u pogledu oblaka. Alternativa bi bila pustiti tržištima da se razvijaju i intervenirati samo u slučaju izrazite zlouporabe, umjesto gomilanja preventivnih obveza koje zamrzavaju poslovne modele.
Tržišno natjecanje kojim upravljaju neizabrani stručnjaci nije slobodno tržišno natjecanje, to je tutorstvo koje sebe ne prepoznaje.
