Europski parlament usvojio je rezoluciju kojom oštro osuđuje raspuštanje i suspenziju organizacija civilnog društva u Burkini Faso te poziva burkinske vlasti da odmah povuku te mjere. Također zahtijeva prestanak zastrašivanja, otmica i proizvoljnih pritvaranja novinara, branitelja ljudskih prava i oporbenih djelatnika. Tekst poziva na vjerodostojan plan prema slobodnim izborima i civilnoj vlasti. Parlament traži od Europske komisije da djeluje; to nije zakon.
Od vojnog puča 2022. politička, sigurnosna situacija i stanje ljudskih prava u Burkini Faso znatno su se pogoršali. Vlada je raspustila sve političke stranke i 118 organizacija civilnog društva, suspendirala stotine udruga među kojima je i Opći savez burkinskih studenata te zahtijevala da organizacije zatvore svoje bankovne račune kako bi ih prebacile u banku pod državnom kontrolom. Zakon br. 011-2025/ALT o slobodi udruživanja nameće restriktivne zahtjeve, novi obiteljski zakonik kriminalizira promicanje homoseksualnih odnosa, a podnesen je i prijedlog zakona o ponovnom uvođenju smrtne kazne. Milijuni ljudi su raseljeni i ovise o humanitarnoj pomoći.
Trenutačno poništenje raspuštanjaParlament oštro osuđuje raspuštanje i suspenziju organizacija civilnog društva te poziva burkinske vlasti da bez odgode ponište te mjere, osobito izmjenom zakona br. 011-2025/ALT, kako bi se zajamčila sloboda udruživanja, okupljanja i izražavanja.
Kraj zastrašivanja i pritvaranjaZahtijeva trenutačni prekid zastrašivanja, nezakonite mobilizacije, uznemiravanja, proizvoljnih pritvaranja i prisilnih nestanaka usmjerenih na dionike civilnog društva, novinare, branitelje ljudskih prava, humanitarne radnike i političke oporbenjake te traži neovisne istrage o svim navodima o zločinima i kršenjima ljudskih prava.
Sloboda medija i stranakaParlament poziva burkinske vlasti da poštuju slobodu medija, ukinu ograničenja nametnuta medijima i omoguće novinarima slobodan i siguran rad. Također traži da se vrate prava studentskih organizacija i političkih stranaka na organiziranje te da se predstavi vjerodostojan plan prema slobodnim i transparentnim izborima i civilnoj vlasti.
Ne povratku smrtne kaznePoziva vlasti da se suzdrže od ponovnog uvođenja smrtne kazne, da odustanu od odluke o povlačenju iz Međunarodnog kaznenog suda i da prestanu kriminalizirati djelovanje civilnog društva koje brani ljudska prava, jednakost i nediskriminaciju.
Protuteroristička borba i partneriParlament ponovno potvrđuje da borba protiv terorizma mora u potpunosti poštovati međunarodno pravo ljudskih prava i međunarodno humanitarno pravo. Utvrđuje da protjerivanje europskih vojnika, razgradnja sigurnosnih partnerstava i traženje partnerstva s Rusijom nisu poboljšali sigurnost te poziva Europsku uniju da uskladi svoje djelovanje s afričkim partnerima i pojača potporu civilnom društvu i humanitarnim dionicima.
Rezolucija je usvojena sa 476 glasova za, 11 protiv i 75 suzdržanih tijekom elektroničkog poimeničnog glasovanja 18. lipnja 2026.
Ova rezolucija ne stvara pravnu obvezu za europske građane, ali izražava službeno stajalište Europskog parlamenta. Poziva Europsku uniju da dodatno podrži civilno društvo i humanitarne dionike u Burkini Faso te da uskladi svoje djelovanje s afričkim partnerima. Burkinske vlasti pozivaju se da povuku raspuštanje organizacija, oslobode proizvoljno pritvorene osobe i krenu prema slobodnim izborima. Parlament također traži od Europske komisije i država članica da djeluju u tom smjeru; to nije zakon.
Dana 18. lipnja 2026. Europski parlament usvojio je rezoluciju sa 476 glasova za, 11 protiv i 75 suzdržanih koja bez uvijanja osuđuje raspuštanje 118 organizacija civilnog društva i svih političkih stranaka u Burkini Faso. To nije zakon, nego politički akt koji obvezuje Uniju i stavlja burkinske vlasti pred njihove proturječnosti: hunta je sigurnosna partnerstva zamijenila savezom s Rusijom, a sigurnost se nije poboljšala. Tekst zahtijeva trenutno poništenje raspuštanja, kraj samovoljnih pritvaranja i plan puta prema slobodnim izborima.
Rezolucija se ne gubi u općenitim razmatranjima. Ukazuje na precizan mehanizam: od državnog udara 2022. hunta je raspustila sve političke stranke i 118 organizacija civilnog društva, suspendirala stotine udruga među kojima i Opću uniju burkinskih studenata te zahtijevala da organizacije zatvore bankovne račune i prebace ih u banku pod državnom kontrolom. Zakon br. 011-2025/ALT o slobodi udruživanja nameće restriktivne uvjete koji financijski i administrativno guše neovisne udruge. Parlament traži trenutno poništenje tih mjera i izmjenu tog zakona. Ne radi se o miješanju: kada država kriminalizira obranu ljudskih prava, Unija ima pravo to reći.
Tekst također zahtijeva kraj zastrašivanja, nezakonite mobilizacije, uznemiravanja, samovoljnih pritvaranja i prisilnih nestanaka. Traži neovisne istrage o svim navodima o zločinima. To nije ustupak nikakvom „razumijevanju“ okolnosti: borba protiv terorizma, koliko god bila legitimna, ne opravdava ni prisilne nestanke ni etničko čišćenje zajednica Peula. Parlament ponovno potvrđuje da borba protiv terorizma mora poštovati međunarodno pravo ljudskih prava i međunarodno humanitarno pravo. To je podsjetnik da cilj ne opravdava sredstva.
Rezolucija se ne zaustavlja na građanskim pravima. Poziva vlasti da se suzdrže od ponovnog uvođenja smrtne kazne, da povuku odluku o istupanju iz Međunarodnog kaznenog suda i da prestanu kriminalizirati djelovanje civilnog društva koje brani jednakost i nediskriminaciju. U pogledu potonjeg, novi zakonik o osobama i obitelji kriminalizira „promicanje“ homoseksualnih odnosa. Parlament ne traži od Burkine Faso da promijeni društvo: traži da ne zatvara one koji brane temeljna prava. Razlika je ključna i tekst je zadržava.
Najsnažniji dio je možda nalaz o sigurnosti. Parlament primjećuje da protjerivanje europskih vojnika, razgradnja sigurnosnih partnerstava i traženje partnerstva s Rusijom nisu poboljšali sigurnost. To je činjenica: teroristički napadi se nastavljaju, milijuni ljudi su raseljeni i ovise o humanitarnoj pomoći. Taj nalaz nije miješanje u unutarnje poslove, to je ocjena rezultata. Hunta je odlučila prekinuti s povijesnim partnerima i okrenuti se Moskvi; sada mora polagati račune o posljedicama. Parlament također izražava zabrinutost zbog rastućeg ruskog utjecaja koji pridonosi kršenjima ljudskih prava i autoritarnom skretanju.
Rezolucija poziva Europsku uniju da uskladi djelovanje s afričkim partnerima i ojača potporu civilnom društvu i humanitarnim djelatnicima. To je pravi odgovor: ne napustiti stanovništvo, ali ni ne oprati režim koji je odabrao represiju. Unija mora poduprijeti one koji na terenu brane slobode i uvjetovati svoju pomoć provjerljivim napretkom. Tekst ne traži prekid humanitarne pomoći, što bi bila moralna pogreška, nego traži da se ne zatvaraju oči pred kršenjima.
Glasovanje je nedvosmisleno: 476 glasova za, 11 protiv i 75 suzdržanih. Skupine koje su bile suzdržane ili protiv nisu htjele jasno osuditi huntu koja je raspustila svu političku oporbu. To nije stajalište načela, to je politički izbor. Parlament je pak odabrao imenovati represiju i postaviti zahtjeve. Rezolucija nije zakon, ali je politički akt koji obvezuje Uniju i njezine države članice. Bit će proslijeđena Vijeću, Komisiji, VP/HR, državama članicama, burkinskim vlastima, Afričkoj uniji i Ujedinjenim narodima. To je malo, ali je orijentir.
Liberalna i supsidijarna alternativa bila bi ići dalje: izričito uvjetovati razvojnu pomoć i sigurnosnu potporu poštovanjem slobode udruživanja i održavanjem slobodnih izbora, umjesto zadovoljavanja apelima. Parlament je mogao zatražiti obvezujući mehanizam praćenja. Nije to učinio. To je propuštena prilika, ali poslani signal ostaje snažan.
Kada režim raspusti 118 organizacija i sve stranke, Europski parlament ima dužnost imenovati represiju, a ne relativizirati je.
Dana 18. lipnja 2026. Europski parlament usvojio je rezoluciju sa 476 glasova za, 11 protiv i 75 suzdržanih koja bez uvijanja osuđuje raspuštanje 118 organizacija civilnog društva i svih političkih stranaka u Burkini Faso. To nije zakon, nego politički akt koji obvezuje Uniju i stavlja burkinske vlasti pred njihove proturječnosti: hunta je sigurnosna partnerstva zamijenila savezom s Rusijom, a sigurnost se nije poboljšala. Tekst zahtijeva trenutno poništenje raspuštanja, kraj samovoljnih pritvaranja i plan puta prema slobodnim izborima.
Rezolucija se ne gubi u općenitim razmatranjima. Ukazuje na precizan mehanizam: od državnog udara 2022. hunta je raspustila sve političke stranke i 118 organizacija civilnog društva, suspendirala stotine udruga među kojima i Opću uniju burkinskih studenata te zahtijevala da organizacije zatvore bankovne račune i prebace ih u banku pod državnom kontrolom. Zakon br. 011-2025/ALT o slobodi udruživanja nameće restriktivne uvjete koji financijski i administrativno guše neovisne udruge. Parlament traži trenutno poništenje tih mjera i izmjenu tog zakona. Ne radi se o miješanju: kada država kriminalizira obranu ljudskih prava, Unija ima pravo to reći.
Tekst također zahtijeva kraj zastrašivanja, nezakonite mobilizacije, uznemiravanja, samovoljnih pritvaranja i prisilnih nestanaka. Traži neovisne istrage o svim navodima o zločinima. To nije ustupak nikakvom „razumijevanju“ okolnosti: borba protiv terorizma, koliko god bila legitimna, ne opravdava ni prisilne nestanke ni etničko čišćenje zajednica Peula. Parlament ponovno potvrđuje da borba protiv terorizma mora poštovati međunarodno pravo ljudskih prava i međunarodno humanitarno pravo. To je podsjetnik da cilj ne opravdava sredstva.
Rezolucija se ne zaustavlja na građanskim pravima. Poziva vlasti da se suzdrže od ponovnog uvođenja smrtne kazne, da povuku odluku o istupanju iz Međunarodnog kaznenog suda i da prestanu kriminalizirati djelovanje civilnog društva koje brani jednakost i nediskriminaciju. U pogledu potonjeg, novi zakonik o osobama i obitelji kriminalizira „promicanje“ homoseksualnih odnosa. Parlament ne traži od Burkine Faso da promijeni društvo: traži da ne zatvara one koji brane temeljna prava. Razlika je ključna i tekst je zadržava.
Najsnažniji dio je možda nalaz o sigurnosti. Parlament primjećuje da protjerivanje europskih vojnika, razgradnja sigurnosnih partnerstava i traženje partnerstva s Rusijom nisu poboljšali sigurnost. To je činjenica: teroristički napadi se nastavljaju, milijuni ljudi su raseljeni i ovise o humanitarnoj pomoći. Taj nalaz nije miješanje u unutarnje poslove, to je ocjena rezultata. Hunta je odlučila prekinuti s povijesnim partnerima i okrenuti se Moskvi; sada mora polagati račune o posljedicama. Parlament također izražava zabrinutost zbog rastućeg ruskog utjecaja koji pridonosi kršenjima ljudskih prava i autoritarnom skretanju.
Rezolucija poziva Europsku uniju da uskladi djelovanje s afričkim partnerima i ojača potporu civilnom društvu i humanitarnim djelatnicima. To je pravi odgovor: ne napustiti stanovništvo, ali ni ne oprati režim koji je odabrao represiju. Unija mora poduprijeti one koji na terenu brane slobode i uvjetovati svoju pomoć provjerljivim napretkom. Tekst ne traži prekid humanitarne pomoći, što bi bila moralna pogreška, nego traži da se ne zatvaraju oči pred kršenjima.
Glasovanje je nedvosmisleno: 476 glasova za, 11 protiv i 75 suzdržanih. Skupine koje su bile suzdržane ili protiv nisu htjele jasno osuditi huntu koja je raspustila svu političku oporbu. To nije stajalište načela, to je politički izbor. Parlament je pak odabrao imenovati represiju i postaviti zahtjeve. Rezolucija nije zakon, ali je politički akt koji obvezuje Uniju i njezine države članice. Bit će proslijeđena Vijeću, Komisiji, VP/HR, državama članicama, burkinskim vlastima, Afričkoj uniji i Ujedinjenim narodima. To je malo, ali je orijentir.
Liberalna i supsidijarna alternativa bila bi ići dalje: izričito uvjetovati razvojnu pomoć i sigurnosnu potporu poštovanjem slobode udruživanja i održavanjem slobodnih izbora, umjesto zadovoljavanja apelima. Parlament je mogao zatražiti obvezujući mehanizam praćenja. Nije to učinio. To je propuštena prilika, ali poslani signal ostaje snažan.
Kada režim raspusti 118 organizacija i sve stranke, Europski parlament ima dužnost imenovati represiju, a ne relativizirati je.
