Europski parlament donio je rezoluciju kojom podupire pristupanje Kosova Europskoj uniji i traži od Vijeća da pozove Komisiju da predstavi svoj upitnik i mišljenje o zahtjevu za pristupanje podnesenom u prosincu 2022. Poziva pet država članica koje nisu priznale Kosovo da to učine bez odgode. Tekst pozdravlja ukidanje mjera Unije protiv Kosova i oslobađanje 216 milijuna eura u prosincu 2025. i 205 milijuna eura početkom 2026. Parlament također traži reforme u području vladavine prava, korupcije, organiziranog kriminala, medija i javne uprave. Parlament traži od Komisije da djeluje; to nije zakon.
Kosovo je podnijelo zahtjev za pristupanje Europskoj uniji u prosincu 2022. Komisija je objavila svoje godišnje izvješće za 2025. o Kosovu, koje ocjenjuje napredak zemlje u reformama i europskim integracijama. Europski parlament svake godine razmatra to izvješće i donosi rezoluciju kojom izražava svoje političko stajalište. Ta rezolucija nije zakonodavni akt: ne stvara pravne obveze za države članice ni za Kosovo. Služi usmjeravanju djelovanja Komisije i Vijeća.
Podržan zahtjev za pristupanjeParlament podupire zahtjev Kosova za pristupanje podnesen u prosincu 2022. i traži od Vijeća da pozove Komisiju da bez odgode predstavi svoj upitnik i mišljenje. Poziva Vijeće da dodijeli status zemlje kandidatkinje nakon što budu ispunjeni kriteriji.
Priznanje od pet država članicaParlament poziva pet država članica Unije koje još nisu priznale neovisnost Kosova da to učine bez odgode, kako bi zemlja napredovala ravnopravno s ostalim kandidatima.
Oslobođena pomoć: 216 i 205 milijunaParlament pozdravlja ukidanje mjera Unije protiv Kosova i oslobađanje 216 milijuna eura u prioritetnim ugovorima i programiranju u prosincu 2025. a zatim preostalih 205 milijuna eura početkom 2026.
Reforme uvjetovane rezultatimaParlament traži od Kosova da napreduje u području vladavine prava, temeljnih sloboda i borbe protiv korupcije, posebno korupcije na visokoj razini. Svaka pretpristupna pomoć mora ostati strogo uvjetovana mjerljivim i provjerljivim rezultatima.
Strategije protiv korupcije i kriminalaParlament traži brzo donošenje nacionalne strategije i akcijskog plana protiv korupcije za razdoblje 2025.-2028. veću primjenu izjava o imovini i planova integriteta, kao i strategiju i akcijski plan protiv organiziranog kriminala.
Roaming i digitalna tranzicijaParlament poziva na brzo donošenje pregovaračkih mandata za proširenje režima roaminga na nacionalne tarife Unije na zapadni Balkan, uključujući Kosovo. Također traži usklađivanje Kosova s Europskim zakonikom o elektroničkim komunikacijama, Direktivom NIS 2, paketom alata za 5G, Uredbom o digitalnim uslugama, Uredbom o digitalnim tržištima i europskim okvirom digitalnog identiteta.
Europski parlament donio je rezoluciju s 412 glasova za, 174 protiv i 58 suzdržanih tijekom elektroničkog glasovanja po imenima 17. lipnja 2026.
Za građane Kosova ova rezolucija znači da Europski parlament podupire njihovu perspektivu pristupanja i traži da pet država članica koje još ne priznaju Kosovo to učine. Oslobađanje 216 milijuna eura u prosincu 2025. i 205 milijuna eura početkom 2026. moglo bi financirati konkretne projekte, ali Parlament inzistira da svaka buduća pomoć ovisi o mjerljivim rezultatima u borbi protiv korupcije i vladavini prava. Građani zapadnog Balkana također bi s vremenom mogli imati koristi od proširenja režima roaminga na nacionalne tarife Unije, što bi smanjilo troškove mobilnih komunikacija u regiji. Ova rezolucija nije zakon: izražava političko stajalište Parlamenta i traži od Komisije i država članica da djeluju.
Europski parlament usvojio je rezoluciju kojom podržava zahtjev Kosova za članstvo podnesen u prosincu 2022. i traži od Vijeća da pozove Komisiju da podnese svoj upitnik i mišljenje. Poziva pet država članica koje nisu priznale Kosovo da to učine bez odgode. To nije zakon, ali je jasan politički signal: budućnost Kosova je u Uniji, a kašnjenja imaju cijenu.
Pet država članica još uvijek nije priznalo neovisnost Kosova, proglašenu 2008. Ta situacija blokira europski put zemlje: bez jednoglasnog priznanja Kosovo ne može napredovati ravnopravno s ostalim kandidatima. Parlament traži od tih pet država da priznaju Kosovo bez odgode. To nije pravna obveza, ali je hitan politički apel. Svaka godina kašnjenja znači godinu reformi koje nisu financirane, projekata koji ne ugledaju svjetlo dana i europske vjerodostojnosti koja slabi u regiji u kojoj Rusija i Kina pomiču svoje figure.
Parlament pozdravlja ukidanje mjera Unije protiv Kosova, koje su bile uvedene 2023. nakon napetosti na sjeveru zemlje. Te su mjere imale negativne posljedice na kosovsko društvo, posebno na lokalne zajednice, organizacije civilnog društva te mala i srednja poduzeća. Njihovim ukidanjem odblokirano je 216 milijuna eura u prosincu 2025. i 205 milijuna eura početkom 2026. No Parlament žali zbog nedostatka transparentnosti i produljenog trajanja tih mjera, iako je Kosovo ispunilo zahtjeve. Podsjetnik: gospodarske sankcije dvosjekli su mač; prvo kažnjavaju građane i poduzeća, a ne vlade.
Parlament inzistira: svaka pomoć u pretpristupnom razdoblju mora ostati strogo uvjetovana mjerljivim i provjerljivim rezultatima u području vladavine prava, temeljnih sloboda i borbe protiv korupcije, posebno korupcije na visokoj razini. To je zdrav stav: novac europskih poreznih obveznika ne smije financirati fasadne reforme. No mehanizam mora biti jasan: ako se pomoć isplati prije rezultata, nagrađuje najavu, a ne djelovanje. Ako se isplati poslije, financira već provedene reforme, što može obeshrabriti države koje nemaju sredstva za samostalno napredovanje. Uvjetovanost stoga mora biti postupna i popraćena tehničkom potporom, a ne trajnim ucjenjivanjem.
Parlament također traži od Kosova da brzo donese nacionalnu strategiju i akcijski plan protiv korupcije za 2025.-2028. te strategiju protiv organiziranog kriminala. Ukazuje na pad Kosova na indeksu percepcije korupcije: 76. od 182 zemlje u 2025. tri mjesta niže nego 2024. Korupcija je sistemski problem koji ugrožava funkcioniranje institucija i povjerenje javnosti. Bez konkretnih rezultata strana ulaganja ostat će skromna, a mladi će nastaviti odlaziti. Parlament ima pravo inzistirati, ali mora i paziti da Unija ne preplavi Kosovo izvješćima i misijama za ocjenjivanje koje odgađaju reforme umjesto da ih ubrzavaju.
Parlament poziva na brzo donošenje pregovaračkih mandata za proširenje režima roaminga na nacionalne tarife Unije na zapadni Balkan, uključujući Kosovo. Ta bi konkretna mjera smanjila troškove mobilnih komunikacija za građane i poduzeća te ojačala regionalnu povezanost. To je vrsta inicijative koja približava Uniju susjedima bez govora. Parlament također traži usklađivanje Kosova s Europskim zakonikom o elektroničkim komunikacijama, direktivom NIS 2, paketom alata za 5G, Uredbom o digitalnim uslugama, Uredbom o digitalnim tržištima i europskim okvirom digitalnog identiteta. Toliko pravila koja, ako se prenesu bez razboritosti, povećavaju troškove lokalnih poduzeća. Unija mora pomoći Kosovu da te norme usvoji razmjerno, a ne nametnuti dodatnu birokraciju.
Priznati Kosovo nije dar: to je uvjet da Europa ostane vjerodostojna na Balkanu.
Europski parlament usvojio je rezoluciju kojom podržava zahtjev Kosova za članstvo podnesen u prosincu 2022. i traži od Vijeća da pozove Komisiju da podnese svoj upitnik i mišljenje. Poziva pet država članica koje nisu priznale Kosovo da to učine bez odgode. To nije zakon, ali je jasan politički signal: budućnost Kosova je u Uniji, a kašnjenja imaju cijenu.
Pet država članica još uvijek nije priznalo neovisnost Kosova, proglašenu 2008. Ta situacija blokira europski put zemlje: bez jednoglasnog priznanja Kosovo ne može napredovati ravnopravno s ostalim kandidatima. Parlament traži od tih pet država da priznaju Kosovo bez odgode. To nije pravna obveza, ali je hitan politički apel. Svaka godina kašnjenja znači godinu reformi koje nisu financirane, projekata koji ne ugledaju svjetlo dana i europske vjerodostojnosti koja slabi u regiji u kojoj Rusija i Kina pomiču svoje figure.
Parlament pozdravlja ukidanje mjera Unije protiv Kosova, koje su bile uvedene 2023. nakon napetosti na sjeveru zemlje. Te su mjere imale negativne posljedice na kosovsko društvo, posebno na lokalne zajednice, organizacije civilnog društva te mala i srednja poduzeća. Njihovim ukidanjem odblokirano je 216 milijuna eura u prosincu 2025. i 205 milijuna eura početkom 2026. No Parlament žali zbog nedostatka transparentnosti i produljenog trajanja tih mjera, iako je Kosovo ispunilo zahtjeve. Podsjetnik: gospodarske sankcije dvosjekli su mač; prvo kažnjavaju građane i poduzeća, a ne vlade.
Parlament inzistira: svaka pomoć u pretpristupnom razdoblju mora ostati strogo uvjetovana mjerljivim i provjerljivim rezultatima u području vladavine prava, temeljnih sloboda i borbe protiv korupcije, posebno korupcije na visokoj razini. To je zdrav stav: novac europskih poreznih obveznika ne smije financirati fasadne reforme. No mehanizam mora biti jasan: ako se pomoć isplati prije rezultata, nagrađuje najavu, a ne djelovanje. Ako se isplati poslije, financira već provedene reforme, što može obeshrabriti države koje nemaju sredstva za samostalno napredovanje. Uvjetovanost stoga mora biti postupna i popraćena tehničkom potporom, a ne trajnim ucjenjivanjem.
Parlament također traži od Kosova da brzo donese nacionalnu strategiju i akcijski plan protiv korupcije za 2025.-2028. te strategiju protiv organiziranog kriminala. Ukazuje na pad Kosova na indeksu percepcije korupcije: 76. od 182 zemlje u 2025. tri mjesta niže nego 2024. Korupcija je sistemski problem koji ugrožava funkcioniranje institucija i povjerenje javnosti. Bez konkretnih rezultata strana ulaganja ostat će skromna, a mladi će nastaviti odlaziti. Parlament ima pravo inzistirati, ali mora i paziti da Unija ne preplavi Kosovo izvješćima i misijama za ocjenjivanje koje odgađaju reforme umjesto da ih ubrzavaju.
Parlament poziva na brzo donošenje pregovaračkih mandata za proširenje režima roaminga na nacionalne tarife Unije na zapadni Balkan, uključujući Kosovo. Ta bi konkretna mjera smanjila troškove mobilnih komunikacija za građane i poduzeća te ojačala regionalnu povezanost. To je vrsta inicijative koja približava Uniju susjedima bez govora. Parlament također traži usklađivanje Kosova s Europskim zakonikom o elektroničkim komunikacijama, direktivom NIS 2, paketom alata za 5G, Uredbom o digitalnim uslugama, Uredbom o digitalnim tržištima i europskim okvirom digitalnog identiteta. Toliko pravila koja, ako se prenesu bez razboritosti, povećavaju troškove lokalnih poduzeća. Unija mora pomoći Kosovu da te norme usvoji razmjerno, a ne nametnuti dodatnu birokraciju.
Priznati Kosovo nije dar: to je uvjet da Europa ostane vjerodostojna na Balkanu.
