Europski parlament donio je rezoluciju kojom od država članica traži da financijsku pismenost uvrste u školske programe, uspostave europski okvir naprednih financijskih kompetencija za odrasle i bolje urede financijske sadržaje koje objavljuju influenceri. Tekst također poziva regulatore da razjasne kada se objava na društvenim mrežama smatra investicijskim savjetom. Parlament traži da Komisija djeluje; to nije zakon.
Razina financijske pismenosti Europljana ostaje niska, što šteti njihovoj sposobnosti da štede, ulažu i zaštite se od internetskih prijevara. Istodobno se sve više mladih informira na društvenim mrežama kod „finfluencera“, od kojih neki šire neprovjerene ili obmanjujuće savjete. Parlament smatra da financijsko obrazovanje mora postati horizontalni prioritet Unije te da platforme i influenceri moraju biti bolje uređeni.
Financijska pismenost u školiParlament potiče države članice da u školske programe, u svim fazama formalnog obrazovanja, uvrste projekte financijskog obrazovanja prilagođene dobi, kao dopunu digitalnom i medijskom obrazovanju.
Samostalna ključna kompetencijaTraži od država članica da ažuriraju preporuku Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje kako bi financijska pismenost postala samostalna ključna kompetencija.
Okvir za odraslePredlaže europski okvir naprednih financijskih kompetencija za odrasle, s modulima o osobnom financijskom planiranju, usporedbi proizvoda, riziku i diversifikaciji te održivom ulaganju, putem nacionalnih platformi za učenje.
Dobrovoljna paneuropska mrežaPredlaže dobrovoljnu paneuropsku mrežu dionika i nadležnih tijela, tehničku, bez političkog i komercijalnog uplitanja, s transparentnim upravljanjem, bez stvaranja stalnih birokratskih struktura ili masovnog korištenja skupih vanjskih savjetnika.
Uređivanje finfluenceraPoziva platforme da bolje prepoznaju i rješavaju sadržaje koji potiču piramidalne sheme ili druge obmanjujuće prakse te traži brzu i obveznu intervenciju radi uklanjanja prijevarnih sadržaja, s jasnim posljedicama za dotične influencere. Također traži osposobljavanje finfluencera o pravnim okvirima, etičkim normama i obvezama transparentnosti.
Razjašnjenje pravilaPoziva Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala i nacionalna tijela da objave praktične smjernice o slučajevima u kojima se objave na društvenim mrežama mogu smatrati investicijskim preporukama u skladu s europskim pravilima o zlouporabi tržišta te da razjasne obveze informiranja.
Rezolucija je donesena s 502 glasa za, 46 protiv i 42 suzdržana na elektroničkom poimeničnom glasovanju.
Ako države članice slijede te zahtjeve, vaša bi djeca mogla u školi dobiti financijsko obrazovanje prilagođeno njihovoj dobi, a i vi biste mogli pristupiti modulima osposobljavanja kako biste bolje upravljali proračunom, uspoređivali financijske proizvode i ulagali informirano. Financijski sadržaji koje vidite na društvenim mrežama mogli bi biti bolje uređeni: platforme bi se poticalo da brže uklanjaju obmanjujuće ili prijevarne sadržaje, a influenceri bi morali pohađati osposobljavanje o svojim pravnim i etičkim obvezama. Parlament također traži od regulatora da razjasne kada objava na društvenim mrežama predstavlja investicijski savjet, što bi moglo povećati transparentnost rizika i sukoba interesa. Te mjere još nisu obvezujuće: Parlament poziva Komisiju i države članice da djeluju.
Europski parlament usvojio je 30. travnja 2026. s 502 glasa za, 46 protiv i 42 suzdržana rezoluciju kojom se od država članica traži da financijsku pismenost uvrste u škole, uspostave europski okvir naprednih vještina za odrasle i razjasne kada objava influencera postaje investicijski savjet. To nije zakon: to je poziv upućen vladama, Komisiji i regulatorima. Pravi izazov nije dodati još jedan sloj pravila, nego utvrditi mogu li škola i tržišna tijela bolje osposobiti građane za suočavanje s prevarama i neprovjerenim savjetima, a da pritom financijsku pismenost ne pretvore u novu tvornicu normi.
Tekst ne stvara nikakvu novu pravnu obvezu. Poziva, potiče i predlaže. Države članice ostaju slobodne slijediti ga ili ne. Komisija se poziva da proširi Erasmus+ i program Digitalna Europa, organizira paneuropski summit i u potpunosti primijeni Uredbu o digitalnim uslugama. Tržišna tijela pozivaju se da razjasne postojeće stanje. Ništa nije obvezujuće. Parlament traži od Komisije da djeluje, ali joj ne daje zakonodavna sredstva za to.
Ta slabost je ujedno i snaga. Neobvezujuća rezolucija može postaviti načela bez dodavanja troškova usklađenosti. Može potaknuti dobre prakse bez stvaranja novog režima. Ali ne rješava temeljni problem: pravni okvir financijskih usluga često je previše složen da bi prosječan građanin donio informiranu odluku. Parlament to i sam priznaje: inicijative za financijsku pismenost ne mogu zamijeniti čvrst okvir zaštite ulagatelja. Pojednostavljenje postojećeg prava imalo bi veći učinak od bilo kojeg modula obuke.
Parlament ne traži novi zakon o influencerima. Poziva ESMA-u i nacionalna tijela da objave praktične smjernice o slučajevima u kojima se objava na društvenim mrežama može smatrati investicijskom preporukom prema Uredbi o zlouporabi tržišta. To je razjašnjenje postojećeg stanja, a ne proširenje područja primjene. Izazov je stvaran: finfluencer koji podijeli mišljenje o vrijednosti financijskog instrumenta, čak i u obrazovne svrhe, već može potpasti pod tu uredbu. Bolje je to znati nego otkriti nakon sankcije.
Tekst također traži od platformi da bolje identificiraju i uklone sadržaje koji potiču piramidalne sheme ili druge obmanjujuće prakse, s jasnim posljedicama za uključene influencere. Traži obuke za finfluencere o pravnim okvirima, etičkim standardima i obvezama transparentnosti. Te su mjere razmjerne: usmjerene su na prijevaru i obmanu, a ne na izražavanje mišljenja. Temelje se na samoregulaciji i dobrovoljnim standardima, a ne na novim pravnim obvezama.
Ostaje pitanje koje tekst ne obrađuje: tko plaća obuku finfluencera? Ako plaćaju platforme ili sami influenceri, trošak se internalizira. Ako plaća porezni obveznik, račun se socijalizira. Parlament je mogao precizirati da bi obuke trebali financirati oni koji od njih imaju koristi, a ne proračun Unije. Pristup utemeljen na individualnoj odgovornosti bio bi dosljedniji duhu teksta.
Rezolucija koja poziva ne košta ništa, ali ni ne štiti: države članice i regulatori odlučit će hoće li dobre namjere postati djela.
Europski parlament usvojio je 30. travnja 2026. s 502 glasa za, 46 protiv i 42 suzdržana rezoluciju kojom se od država članica traži da financijsku pismenost uvrste u škole, uspostave europski okvir naprednih vještina za odrasle i razjasne kada objava influencera postaje investicijski savjet. To nije zakon: to je poziv upućen vladama, Komisiji i regulatorima. Pravi izazov nije dodati još jedan sloj pravila, nego utvrditi mogu li škola i tržišna tijela bolje osposobiti građane za suočavanje s prevarama i neprovjerenim savjetima, a da pritom financijsku pismenost ne pretvore u novu tvornicu normi.
Tekst ne stvara nikakvu novu pravnu obvezu. Poziva, potiče i predlaže. Države članice ostaju slobodne slijediti ga ili ne. Komisija se poziva da proširi Erasmus+ i program Digitalna Europa, organizira paneuropski summit i u potpunosti primijeni Uredbu o digitalnim uslugama. Tržišna tijela pozivaju se da razjasne postojeće stanje. Ništa nije obvezujuće. Parlament traži od Komisije da djeluje, ali joj ne daje zakonodavna sredstva za to.
Ta slabost je ujedno i snaga. Neobvezujuća rezolucija može postaviti načela bez dodavanja troškova usklađenosti. Može potaknuti dobre prakse bez stvaranja novog režima. Ali ne rješava temeljni problem: pravni okvir financijskih usluga često je previše složen da bi prosječan građanin donio informiranu odluku. Parlament to i sam priznaje: inicijative za financijsku pismenost ne mogu zamijeniti čvrst okvir zaštite ulagatelja. Pojednostavljenje postojećeg prava imalo bi veći učinak od bilo kojeg modula obuke.
Parlament ne traži novi zakon o influencerima. Poziva ESMA-u i nacionalna tijela da objave praktične smjernice o slučajevima u kojima se objava na društvenim mrežama može smatrati investicijskom preporukom prema Uredbi o zlouporabi tržišta. To je razjašnjenje postojećeg stanja, a ne proširenje područja primjene. Izazov je stvaran: finfluencer koji podijeli mišljenje o vrijednosti financijskog instrumenta, čak i u obrazovne svrhe, već može potpasti pod tu uredbu. Bolje je to znati nego otkriti nakon sankcije.
Tekst također traži od platformi da bolje identificiraju i uklone sadržaje koji potiču piramidalne sheme ili druge obmanjujuće prakse, s jasnim posljedicama za uključene influencere. Traži obuke za finfluencere o pravnim okvirima, etičkim standardima i obvezama transparentnosti. Te su mjere razmjerne: usmjerene su na prijevaru i obmanu, a ne na izražavanje mišljenja. Temelje se na samoregulaciji i dobrovoljnim standardima, a ne na novim pravnim obvezama.
Ostaje pitanje koje tekst ne obrađuje: tko plaća obuku finfluencera? Ako plaćaju platforme ili sami influenceri, trošak se internalizira. Ako plaća porezni obveznik, račun se socijalizira. Parlament je mogao precizirati da bi obuke trebali financirati oni koji od njih imaju koristi, a ne proračun Unije. Pristup utemeljen na individualnoj odgovornosti bio bi dosljedniji duhu teksta.
Rezolucija koja poziva ne košta ništa, ali ni ne štiti: države članice i regulatori odlučit će hoće li dobre namjere postati djela.
