Europski parlament odobrio je konačni sporazum o općem sustavu carinskih povlastica (GSP) koji zadržava tri režima preferencijalnog pristupa tržištu EU-a: standardni režim, posebni režim GSP+ i režim Sve osim oružja (EBA). Carine na osjetljive proizvode snižavaju se za 3,5 postotnih bodova, a za pojedine odjeljke za 20 %. Tekst je konačan i postat će zakon nakon objave.
Opći sustav carinskih povlastica omogućuje zemljama u razvoju izvoz u EU uz plaćanje nižih carina. Komisija je predložila obnovu i modernizaciju tog sustava. Parlament je izmijenio početni prijedlog u nekoliko točaka, među ostalim stope sniženja i pragove suspenzije. Postignuti sporazum s državama članicama sada je konačan.
Sniženje carinaCarine na osjetljive proizvode snižavaju se za 3,5 postotnih bodova, a za proizvode iz odjeljaka S-11a i S-11b za 20 %.
Snižene specifične carineSpecifične carine na osjetljive proizvode snižavaju se za 30 %, osim kada carine uključuju i ad valorem i specifične carine, u kojem se slučaju specifične carine ne snižavaju.
GSP+: carine suspendiraneAd valorem carine na sve proizvode u okviru GSP+ suspendiraju se. Specifične carine u potpunosti se suspendiraju, osim za oznaku 1704 10 90, ograničenu na 16 % carinske vrijednosti.
EBA: trogodišnje tranzicijsko razdobljeZemlja koja izgubi status najmanje razvijene zemlje ima trogodišnje prijelazno razdoblje prije nego što bude isključena iz režima EBA.
Suspenzija povlasticaPovlastice se suspendiraju za pojedini odjeljak kada uvoz premaši pragove tijekom tri godine. Popis suspenzija primjenjuje se od 1. siječnja 2027. i revidira se svake tri godine.
Parlament je usvojio tekst sa 459 glasova za, 127 protiv i 70 suzdržanih.
Poduzeća i potrošači u EU-u i dalje će imati koristi od nižih cijena mnogih proizvoda uvezenih iz zemalja u razvoju jer carine ostaju snižene ili suspendirane. Partnerske zemlje zadržavaju preferencijalni pristup europskom tržištu, što podupire njihov izvoz i gospodarstva. Nova pravila stupaju na snagu nakon objave, a popis suspenzija primjenjivat će se od 1. siječnja 2027.
Europski parlament usvojio je 28. travnja 2026. s 459 glasova za, 127 protiv i 70 suzdržanih konačni sporazum o sustavu općih carinskih povlastica (GSP). Ovaj tekst, koji odgovara Uredbi (EU) 2026/1395, zadržava tri režima povlaštenog pristupa tržištu EU-a: standardni režim, GSP+ i režim Sve osim oružja (EBA). Carine na osjetljive proizvode smanjuju se za 3,5 postotna boda, a za određene sekcije za 20 posto. Popis suspenzija primjenjivat će se od 1. siječnja 2027. Takav režim snižava trošak uvoza za europska poduzeća i potrošače, ali treba paziti da povlastice ne postanu stečeno pravo za zemlje kojima više nisu potrebne.
GSP dodjeljuje smanjenja carina zemljama u razvoju za njihov izvoz u EU. Te povlastice snižavaju cijenu uvoza za europska poduzeća i potrošače, što je kratkoročno korisno. Ali one stvaraju i ovisnost: zemlje korisnice mogu se smjestiti u rentijerski položaj, a europski proizvođači trpe narušenu konkurenciju ako se pravila ne primjenjuju jednako.
Tekst, srećom, predviđa zaštitne mehanizme. Članak 4 isključuje iz standardnog režima zemlje koje je Svjetska banka klasificirala kao zemlje s visokim ili višim srednjim dohotkom tri uzastopne godine, ili one koje već uživaju jednakovrijedan povlašteni pristup. Članak 8 suspendira povlastice za neku sekciju kada uvoz premaši pragove iz Priloga IV tijekom tri godine. Ti su mehanizmi ključni kako GSP ne bi postao trajna pomoć zemljama kojima više nije potrebna. Popis suspenzija primjenjivat će se od 1. siječnja 2027. što će gospodarskim subjektima dati dobrodošlu vidljivost.
Međutim, režim ostaje složen. Komisija može delegiranim aktima mijenjati popis korisnika, a pragovi suspenzije revidiraju se svake tri godine. Ta je fleksibilnost nužna, ali stvara nesigurnost za poduzeća koja ulažu ovisno o povlasticama. Jednostavniji pristup, utemeljen na objektivnim kriterijima i automatskom izlasku, smanjio bi taj trošak nesigurnosti.
GSP+ nudi još izdašnije povlastice (suspenziju ad valorem carina) u zamjenu za ratifikaciju i stvarnu provedbu međunarodnih konvencija o ljudskim pravima, radu i okolišu. Tekst jača mehanizam: Komisija može delegiranim aktom privremeno povući povlastice ako zemlja ne poštuje svoje obveze (članak 15). Teret dokazivanja leži na zemlji korisnici, što je zdravo.
Ali postupak povlačenja je težak: uključuje provedbeni akt za pokretanje postupka, zatim delegirani akt za suspenziju, s rokovima i pravima obrane. Taj formalizam može odgoditi odluke koje bi trebale biti brze. Osim toga, konačna odluka počiva na Komisiji, bez izričitog političkog nadzora Parlamenta ili Vijeća. Bolji pristup bio bi povjeriti odluku o suspenziji Vijeću, na prijedlog Komisije, kako bi se osigurala jasna politička odgovornost.
Carinske povlastice nisu stečeno pravo: moraju ostati privremene i uvjetovane.
Europski parlament usvojio je 28. travnja 2026. s 459 glasova za, 127 protiv i 70 suzdržanih konačni sporazum o sustavu općih carinskih povlastica (GSP). Ovaj tekst, koji odgovara Uredbi (EU) 2026/1395, zadržava tri režima povlaštenog pristupa tržištu EU-a: standardni režim, GSP+ i režim Sve osim oružja (EBA). Carine na osjetljive proizvode smanjuju se za 3,5 postotna boda, a za određene sekcije za 20 posto. Popis suspenzija primjenjivat će se od 1. siječnja 2027. Takav režim snižava trošak uvoza za europska poduzeća i potrošače, ali treba paziti da povlastice ne postanu stečeno pravo za zemlje kojima više nisu potrebne.
GSP dodjeljuje smanjenja carina zemljama u razvoju za njihov izvoz u EU. Te povlastice snižavaju cijenu uvoza za europska poduzeća i potrošače, što je kratkoročno korisno. Ali one stvaraju i ovisnost: zemlje korisnice mogu se smjestiti u rentijerski položaj, a europski proizvođači trpe narušenu konkurenciju ako se pravila ne primjenjuju jednako.
Tekst, srećom, predviđa zaštitne mehanizme. Članak 4 isključuje iz standardnog režima zemlje koje je Svjetska banka klasificirala kao zemlje s visokim ili višim srednjim dohotkom tri uzastopne godine, ili one koje već uživaju jednakovrijedan povlašteni pristup. Članak 8 suspendira povlastice za neku sekciju kada uvoz premaši pragove iz Priloga IV tijekom tri godine. Ti su mehanizmi ključni kako GSP ne bi postao trajna pomoć zemljama kojima više nije potrebna. Popis suspenzija primjenjivat će se od 1. siječnja 2027. što će gospodarskim subjektima dati dobrodošlu vidljivost.
Međutim, režim ostaje složen. Komisija može delegiranim aktima mijenjati popis korisnika, a pragovi suspenzije revidiraju se svake tri godine. Ta je fleksibilnost nužna, ali stvara nesigurnost za poduzeća koja ulažu ovisno o povlasticama. Jednostavniji pristup, utemeljen na objektivnim kriterijima i automatskom izlasku, smanjio bi taj trošak nesigurnosti.
GSP+ nudi još izdašnije povlastice (suspenziju ad valorem carina) u zamjenu za ratifikaciju i stvarnu provedbu međunarodnih konvencija o ljudskim pravima, radu i okolišu. Tekst jača mehanizam: Komisija može delegiranim aktom privremeno povući povlastice ako zemlja ne poštuje svoje obveze (članak 15). Teret dokazivanja leži na zemlji korisnici, što je zdravo.
Ali postupak povlačenja je težak: uključuje provedbeni akt za pokretanje postupka, zatim delegirani akt za suspenziju, s rokovima i pravima obrane. Taj formalizam može odgoditi odluke koje bi trebale biti brze. Osim toga, konačna odluka počiva na Komisiji, bez izričitog političkog nadzora Parlamenta ili Vijeća. Bolji pristup bio bi povjeriti odluku o suspenziji Vijeću, na prijedlog Komisije, kako bi se osigurala jasna politička odgovornost.
Carinske povlastice nisu stečeno pravo: moraju ostati privremene i uvjetovane.
