Europski parlament je 11. veljače 2026. glasao o obnavljanju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani pamuk GHB614 × LLCotton25. Ovaj GMO pamuk već je odobren u EU-u nekoliko godina i njegovo je odobrenje istjecalo. Glasovanje je potaknulo raspravu o sigurnosti GMO-a i transparentnosti postupka odobravanja.
Pamuk GHB614 × LLCotton25 genetski je modificirani organizam (GMO) razvijen da bude otporan na određene herbicide. Koristi se uglavnom za hranu za životinje i prerađevine (ulje itd.). Tvrtka Bayer zatražila je obnavljanje odobrenja na rok od 10 godina, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) dala je pozitivno mišljenje, smatrajući da GMO pamuk ne predstavlja nove rizike za zdravlje ljudi, životinja ili okoliš u usporedbi s prethodnom verzijom. Međutim, nekoliko neovisnih znanstvenih studija izrazilo je zabrinutost zbog mogućih dugoročnih učinaka i utjecaja na bioraznolikost.
Europski parlament usvojio je rezoluciju kojom se protivi nacrtu odluke Europske komisije o obnavljanju odobrenja. S 463 glasa za, 164 protiv i 21 suzdržanim, zastupnici su zatražili od Komisije da ne obnovi odobrenje za ovaj GMO pamuk. Smatraju da postupak procjene rizika nije u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir neovisne studije te da uvjeti početnog odobrenja nisu u potpunosti ispunjeni. Posebno ističu da su podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva nedostatni za jamčenje odsutnosti negativnih učinaka na okoliš dugoročno. Rezolucija nije pravno obvezujuća, ali šalje snažan politički signal Komisiji, koja sada mora odlučiti hoće li slijediti stav Parlamenta ili zadržati svoj nacrt.
Glasovanje je provedeno pozivom (elektroničkim glasovanjem) sa sljedećim rezultatom:
Većina zastupnika stoga je slijedila stav političkih skupina koje su zahtijevale odbijanje obnavljanja, posebno Zelenih/EFA, Ljevice i dijela Socijalista i demokrata (S&D). Konzervativne skupine (EPP) i liberali (Renew) bili su podijeljeniji.
Ako Komisija slijedi stav Parlamenta, odobrenje za ovaj GMO pamuk neće biti obnovljeno. To znači da se proizvodi koji sadrže ovaj pamuk (uglavnom uvezena hrana za životinje) više neće moći stavljati na tržište EU-a. Za potrošače to neće imati izravan neposredan učinak jer se ovaj pamuk koristi u prerađenim proizvodima, a ne u svježoj hrani. Međutim, to bi moglo utjecati na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda i imati posljedice na cijene hrane za životinje. S okolišnog stajališta, protivljenje Parlamenta odražava sve veći zahtjev za oprezom u pogledu GMO-a i jačanjem kriterija procjene. Građani koji žele pratiti ovaj predmet mogu posjetiti internetske stranice Europskog parlamenta kako bi saznali konačnu odluku Komisije.
Dana 11. veljače 2026. Europski parlament usvojio je s 463 glasa za, 164 protiv i 21 suzdržanim rezoluciju kojom se protivi nacrtu odluke Komisije o obnovi odobrenja za genetski modificirani pamuk GHB614 × LLCotton25. To nije mandat za pregovore, to je izričito političko odbijanje: Parlament traži povlačenje nacrta i poziva da se odobrenje ne obnovi. Iza tog glasovanja stoji temeljno pitanje: tko odlučuje i na temelju kojih dokaza?
Parlament ne osporava samo jedan pamuk. Utvrđuje da postupak odobravanja GMO-a više ne daje legitiman rezultat: stalni odbor nije postigao kvalificiranu većinu, Komisija to zaobilazi, a Parlament ostaje u ulozi da prigovara bez mogućnosti pravno obvezati izvršnu vlast. To je glasovanje signal upozorenja na lanac odlučivanja u kojem nitko ne preuzima konačnu odgovornost.
Rezolucija traži od Komisije da povuče nacrt i da ne obnovi odobrenje, pozivajući se na nedostatak dugoročnih toksikoloških studija i analize kumulativnih učinaka. Također ukazuje na nedosljednost odobravanja uvoza proizvoda od biljaka tolerantnih na herbicide zabranjene u Uniji, poput glufosinata, klasificiranog kao toksičan za reprodukciju 1B. Za europskog poljoprivrednika to znači nelojalnu konkurenciju: ne može koristiti te tvari, ali trpi njihove ostatke u uvezenoj hrani.
Mehanizam je jednostavan: EFSA je 2025. dala pozitivno mišljenje bez ispitivanja širih ekoloških i socioekonomskih učinaka, smatrajući da su izvan njezine nadležnosti. Parlament zaključuje da se odobrenje ne temelji na dovoljnim dokazima. To je preokret tereta dokazivanja: više ne mora podnositelj zahtjeva dokazati dugoročnu sigurnost, nego institucije moraju opravdati odsutnost sumnje. Takav preokret ima cijenu: blokira inovacije i uvoz, a da pritom nužno ne poboljšava zaštitu ako kontrole ostanu manjkave.
Prava liberalna i supsidijarna alternativa bila bi razjasniti nadležnosti: ili EFSA stvarno ocjenjuje te učinke, ili države članice preuzimaju odluku na nacionalnoj razini, uz jasna pravila o odgovornosti. U ovakvom stanju Parlament traži reformu postupka, ali ne kaže tko će na kraju odlučiti. Bez kvalificirane većine riskiramo produbljivanje trenutne nestabilnosti, u kojoj svaka obnova postaje političko nadmudrivanje.
Prigovarati bez mogućnosti odlučivanja znači utvrditi neuspjeh postupka, a ne riješiti ga.
Dana 11. veljače 2026. Europski parlament usvojio je s 463 glasa za, 164 protiv i 21 suzdržanim rezoluciju kojom se protivi nacrtu odluke Komisije o obnovi odobrenja za genetski modificirani pamuk GHB614 × LLCotton25. To nije mandat za pregovore, to je izričito političko odbijanje: Parlament traži povlačenje nacrta i poziva da se odobrenje ne obnovi. Iza tog glasovanja stoji temeljno pitanje: tko odlučuje i na temelju kojih dokaza?
Parlament ne osporava samo jedan pamuk. Utvrđuje da postupak odobravanja GMO-a više ne daje legitiman rezultat: stalni odbor nije postigao kvalificiranu većinu, Komisija to zaobilazi, a Parlament ostaje u ulozi da prigovara bez mogućnosti pravno obvezati izvršnu vlast. To je glasovanje signal upozorenja na lanac odlučivanja u kojem nitko ne preuzima konačnu odgovornost.
Rezolucija traži od Komisije da povuče nacrt i da ne obnovi odobrenje, pozivajući se na nedostatak dugoročnih toksikoloških studija i analize kumulativnih učinaka. Također ukazuje na nedosljednost odobravanja uvoza proizvoda od biljaka tolerantnih na herbicide zabranjene u Uniji, poput glufosinata, klasificiranog kao toksičan za reprodukciju 1B. Za europskog poljoprivrednika to znači nelojalnu konkurenciju: ne može koristiti te tvari, ali trpi njihove ostatke u uvezenoj hrani.
Mehanizam je jednostavan: EFSA je 2025. dala pozitivno mišljenje bez ispitivanja širih ekoloških i socioekonomskih učinaka, smatrajući da su izvan njezine nadležnosti. Parlament zaključuje da se odobrenje ne temelji na dovoljnim dokazima. To je preokret tereta dokazivanja: više ne mora podnositelj zahtjeva dokazati dugoročnu sigurnost, nego institucije moraju opravdati odsutnost sumnje. Takav preokret ima cijenu: blokira inovacije i uvoz, a da pritom nužno ne poboljšava zaštitu ako kontrole ostanu manjkave.
Prava liberalna i supsidijarna alternativa bila bi razjasniti nadležnosti: ili EFSA stvarno ocjenjuje te učinke, ili države članice preuzimaju odluku na nacionalnoj razini, uz jasna pravila o odgovornosti. U ovakvom stanju Parlament traži reformu postupka, ali ne kaže tko će na kraju odlučiti. Bez kvalificirane većine riskiramo produbljivanje trenutne nestabilnosti, u kojoj svaka obnova postaje političko nadmudrivanje.
Prigovarati bez mogućnosti odlučivanja znači utvrditi neuspjeh postupka, a ne riješiti ga.
