Europski parlament je 21. siječnja 2026. odobrio korištenje pojačane suradnje za odobravanje zajma Ukrajini. Ovaj mehanizam omogućuje skupini država članica EU-a da napreduju bez čekanja na dogovor svih zemalja.
Ukrajina, suočena s hitnim financijskim potrebama povezanima s ratom, zatražila je zajam od EU-a. Zbog nedostatka jednoglasnosti među 27 država članica, predložena je pojačana suradnja: ona omogućuje najmanje devet zemalja EU-a da usvoje zajedničke mjere bez sudjelovanja svih. Vijeće EU-a podnijelo je ovaj projekt Parlamentu na odobrenje.
Zastupnici su glasovali za nacrt odluke Vijeća kojom se odobrava pojačana suradnja. Konkretno, daju zeleno svjetlo da države članice sudionice (one koje to žele) mogu odobriti zajam Ukrajini u okviru zajedničkog djelovanja, bez blokade od strane zemalja koje ne žele sudjelovati. Usvojeni tekst je zakonodavna rezolucija kojom se odobrava prijedlog Vijeća.
Glasovanje je provedeno pozivom po imenu (javno glasovanje). Od 658 prisutnih zastupnika:
Tekst je stoga usvojen.
Za europske građane ova odluka omogućuje EU-u da financijski podrži Ukrajinu na fleksibilniji način. Zajam će pomoći stabilizirati ukrajinsko gospodarstvo, što ima posljedice na sigurnost i stabilnost u Europi. Građani zemalja sudionica vidjet će svoj doprinos proračunu EU-a korišten za ovaj zajam, ali mehanizam pojačane suradnje izbjegava da oklijevanje nekih država članica paralizira pomoć. U praksi to znači da EU može djelovati brže u kriznim situacijama, čak i bez jednoglasnog dogovora svih zemalja.
Odobrivši s 499 glasova za, 135 protiv i 24 suzdržana pojačanu suradnju o zajmu za Ukrajinu, Europski parlament potvrdio je zaobilaženje nacionalnih blokada. To nije pregovarački mandat, ni zeleno svjetlo za proračun: to je politički akt koji obvezuje države sudionice, a ostale ostavlja izvan igre. Pravi izazov nije iznos, nego metoda: avangarda država odlučuje, ostali gledaju.
Parlament daje odobrenje nacrtu odluke Vijeća i ništa više. Rezolucija je kratka: ovlašćuje pojačanu suradnju, nalaže svojoj predsjednici da stajalište prenese Vijeću i Komisiji i tu se zaustavlja. U njoj nema ni brojke, ni jamstva, ni uvjeta otplate. No zajam nije dar: netko će morati platiti kamate i preuzeti rizik neispunjenja obveza. Odobrivši postupak bez rasprave o uvjetima, Parlament prepušta Vijeću da samo odredi financijske parametre, a građani država sudionica otkrit će račun kasnije.
Pojačana suradnja mehanizam je koji omogućuje da najmanje devet država članica usvoji mjeru kada je jednoglasnost blokirana. Ovdje služi zaobilaženju suzdržanosti nekih vlada. To je teška politička odluka: stvara Europu s više brzina, u kojoj će države koje sudjeluju u zajmu nositi teret, a ostale će ostati promatrači. Parlament je mogao zahtijevati jamstva o upravljanju zajmom, o uvjetovanosti reformi ili o raspodjeli rizika. Nije to učinio. Odabrao je brzinu odobrenja umjesto preciznosti nadzora.
Prava tema je odgovornost: oni koji odlučuju moraju snositi i posljedice. U ovom stanju rezolucija odobrava okvir čije će pojedinosti utvrditi Vijeće, a da Parlament neće imati riječ o iznosima ili uvjetima. Države sudionice obvezuju se jamčiti zajam, ali njihovi nacionalni parlamenti nisu bili konzultirani o točnim uvjetima. To je preokret logike supsidijarnosti: odluka se donosi na europskoj razini, ali financijski teret past će na nacionalne proračune, dakle na porezne obveznike.
Liberalan i odgovoran pristup bio bi uvjetovati odobrenje prethodnom objavom financijskih uvjeta, izričitim gornjim limitom i mehanizmom parlamentarnog nadzora nad korištenjem sredstava. Parlament je trebao zahtijevati da zajam bude vezan uz provjerljive reforme i da države koje ne sudjeluju ne budu neizravno obvezane preko proračuna Unije. Odobrivši bez uvjeta, slabi položaj država koje žele strog nadzor nad potrošnjom.
Odobriti postupak bez rasprave o uvjetima znači potpisati ček čiji će iznos odrediti drugi.
Odobrivši s 499 glasova za, 135 protiv i 24 suzdržana pojačanu suradnju o zajmu za Ukrajinu, Europski parlament potvrdio je zaobilaženje nacionalnih blokada. To nije pregovarački mandat, ni zeleno svjetlo za proračun: to je politički akt koji obvezuje države sudionice, a ostale ostavlja izvan igre. Pravi izazov nije iznos, nego metoda: avangarda država odlučuje, ostali gledaju.
Parlament daje odobrenje nacrtu odluke Vijeća i ništa više. Rezolucija je kratka: ovlašćuje pojačanu suradnju, nalaže svojoj predsjednici da stajalište prenese Vijeću i Komisiji i tu se zaustavlja. U njoj nema ni brojke, ni jamstva, ni uvjeta otplate. No zajam nije dar: netko će morati platiti kamate i preuzeti rizik neispunjenja obveza. Odobrivši postupak bez rasprave o uvjetima, Parlament prepušta Vijeću da samo odredi financijske parametre, a građani država sudionica otkrit će račun kasnije.
Pojačana suradnja mehanizam je koji omogućuje da najmanje devet država članica usvoji mjeru kada je jednoglasnost blokirana. Ovdje služi zaobilaženju suzdržanosti nekih vlada. To je teška politička odluka: stvara Europu s više brzina, u kojoj će države koje sudjeluju u zajmu nositi teret, a ostale će ostati promatrači. Parlament je mogao zahtijevati jamstva o upravljanju zajmom, o uvjetovanosti reformi ili o raspodjeli rizika. Nije to učinio. Odabrao je brzinu odobrenja umjesto preciznosti nadzora.
Prava tema je odgovornost: oni koji odlučuju moraju snositi i posljedice. U ovom stanju rezolucija odobrava okvir čije će pojedinosti utvrditi Vijeće, a da Parlament neće imati riječ o iznosima ili uvjetima. Države sudionice obvezuju se jamčiti zajam, ali njihovi nacionalni parlamenti nisu bili konzultirani o točnim uvjetima. To je preokret logike supsidijarnosti: odluka se donosi na europskoj razini, ali financijski teret past će na nacionalne proračune, dakle na porezne obveznike.
Liberalan i odgovoran pristup bio bi uvjetovati odobrenje prethodnom objavom financijskih uvjeta, izričitim gornjim limitom i mehanizmom parlamentarnog nadzora nad korištenjem sredstava. Parlament je trebao zahtijevati da zajam bude vezan uz provjerljive reforme i da države koje ne sudjeluju ne budu neizravno obvezane preko proračuna Unije. Odobrivši bez uvjeta, slabi položaj država koje žele strog nadzor nad potrošnjom.
Odobriti postupak bez rasprave o uvjetima znači potpisati ček čiji će iznos odrediti drugi.
